Otvoren „Jahorina ekonomski forum“

Na Jahorini je jutros otvoren peti „Jahorina ekonomski forum“ tokom kojeg će glavna tema rasprave biti globalni ekonomski izazovi i prilike.

Predsjednik Skupštine Udruženja „Ekonomski forum“ Goran Račić ocijenio je u obraćanju tokom otvaranja da je veliki odziv na Forum, nakon dvije godine pauze zbog pandemije virusa korona, dokaz da je izrastao u prepznatljiv poslovni događaj, te da se na prethodna četiri skupa došlo do značajnih spoznaja o mogućim načinima rješavanja aktuelnih problema iz ekonomije.

Račić je konstatovao da je, nakon pandemije, rat u Ukrajini izazvao nove ekonomske probleme u trenutku kada je prethodna godina završena sa rastom industrijske proizvodnje sa više od 12 odsto, rastom BDP-a po tromjesečjima od 2,1 odsto i šest odsto većom stopom rasta izvoza u odnosu na uvoz.

„Izvoz je rastao po stopi od 30,5 odsto, a uvoz po stopi od 24,8 odsto. Pokrivenost izvoza uvozom bila je 79,4 odsto. Onda je došlo do ratnih sukoba u Ukrajini“, naveo je Račić.

On je rekao da najnovija kriza suočava sa novim ekonomskim i političkim rizicima.
Račić je istakao da su mjere Vlade Repoublike Srpske u periodu krize izazvane virusom korona dale svrsishodne rezultate.

„Rat u Ukrajini osim bezbjednosne prijetnje predstavlja najveću geopolitičku krizu u posljednje vrijeme. Mnogi ekonomisti upozoravaju da slijed period pada ekonomske aktivnosti uz visoku stopu inflacije. Sve to, uz nezdrživo visoke cijene energenata i prekinute lance snabdijevanja i nedostatak sirovina“, istakao je Račić i dodao da sve to prijeti da prouzrokuje krah svjetske ekonomije.

On kaže da je svjetski dug mnogo veći od svjetskog BDP-a, te da su u opticaju velike količine odštampanog novca kojima su i EU i SAD pokušale da saniraju kovid krizu.

Račić je napomenuo da će na dvodnevnom „Jahorina ekonomskm forumu“ panelisti i pokušati naći adekvatne odgovore za novonastalu krizu, kao moguće mehanizme za saniranje posljedica.

Račić je rekao da je u međuvremenu realizovano dosta zaključaka sa prethodnih foruma.

Na Forumu će kroz panele biti zastupljene i regionalne teme kao što su „Otvoreni Balkan“, regionalna saradnja, te jačanje konkurentnosti lokalnih zajednica i lokalne ekonomije, najavili su organizatori.

Forumu prisustvuju srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac, kao i premijer Repubilke Srpske Radovan Višković, te ministri u Vladi Srpske.

Danas, prvog dana Foruma, predviđena je diskusija u okviru sedam panela, dok će i sutra, drugog dana, učesnici voditi raspravu u okviru još sedam panela.

„Jahorina ekonomski forum“ održava se pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Srpske Željke Cvijanović i uz pomoć Vlade Srpske i Savjeta ministara BiH, a okuplja između 400 i 500 učesnika iz desetak evropskih zemalja.

Višković: Srpska će učiniti sve da što bezbolnije prebrodi krizu

Republika Srpska i njene institucije, zajedno sa privrednicima, učiniće sve da se ukrajinska kriza prebrodi na najbezboliniji način, izjavio je danas na Jahorini predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković.

Pozdravljajući privrednike iz Republike Srpske i regiona, Višković je rekao da su oni partneri u kreiranju ekonomskih mjera kako bi preživjeli krizu sa kojom se treba nositi i boriti.

Na otvaranju „Jahorina ekonomskog foruma 2022“ Višković je naglasio da je Republika Srpska bila na dobrom putu prošle godine, da su svi ekonomski pokazatelji bili dobri, ali da se pojavio „ekonomski cunami“ koji će izazvati skoro dva puta veće ekonomske posljedice, nego što je to učinila pandemija virusa korona protekle dvije godine.

„Dovoljno je da se vide procjene Svjetske banke o kretanjima BDP-a da su procjene koje su imale na početku godine ili krajem prošle samo za prvi kvartal smanjene za četiri procentna poena“, istakao je Višković i dodao da se to u novijoj istoriji nije dešavalo.

Prema njegovim riječima, Republika Srpska kao jedna mala ekonomija koja zna šta hoće i šta treba da radi, nosiće se sa ostalim ekonomijama koje su znatno jače i sposobnije da daju odgovore.

Višković je rekao da će Vlada Republike Srpske i njene institucije, zajedno sa privrednicima i svim socijalnim partnerima učiniti sve da i ova kriza bude prošlost.

On je istakao da je važno da se u Republici Srpskoj i BiH sačuva mir i stabilnost, te dodao da Srpska, na čelu sa svojim predstavnicima u zajedničkim institucijama to i rade.

„Iako nas optužuju da je Republika Srpska remetilački faktor, njeni predstavnici ‘loši momci’ – to nije tačno. Ponašajte se kao rukovodstvo Republike Srpske i biće zagarantovana stabilnost i BiH, ali i regije i zapadnog Balkana. Evropa nema nijednog razloga da sa te strane ima bilo kakvu vrstu zabrinutosti“, naglasio je premijer Srpske.

Osvrćući se na sankcije koje su uvedene čelnim ljudima Republike, Višković je rekao da nije tačno da je riječ o sankcijama pojedincima, već o sankcijama cijeloj Srpskoj, navodeći da oni koji su ih uveli nemaju hrabrost da to kažu.

Višković je rekao da će institucije Republike Srpske nastaviti da rade kao do sada, dodavši da će se tako dati odgovori na sva dešavanja.

Prema njegovim riječaima, zadnjih nekoliko godina Republika Srpska je sve jača, stabilnija i sve bolja.

„Ako ste brojčano mala zajednica, ne znači i da ste pretjerano ugroženi. Mnogo su danas negativnije stope BDP-a nego što ima Republika Srpska. Mnogo veću stopu inflacije i veće cijene energenata plaćaju oni koji se predstavljaju za velike i moćne a koji osjećaju veće posljedice onoga što su sami pripremili i kreirali“, naglasio je Višković.

On je najavio da će Vlada Republike Srpske, zajedno sa poslovnom zajednicom, kreirati mjere i raditi na povećanju plata.

„Rast plata u prvom kvartalu bio je nešto veći nego rast inflacije u istom kvartalu. Sada smo došli na nivo kada je inflacija pojela rast plata, tako da ćemo već u maju kreirati novi set zakona vezanih za rast plata, penzija, socijalnih, boračkih davanja i svega onoga što treba da održi našu likvidnost“, istakao je Višković, te dodao da će sve to pokrenuti ekonomski ciklus, kako bi se iz ove krize izašlo što bezbolnije.

Na dvodnevnom „Jahorina ekonomskom forumu“ glavna tema rasprave je globalni ekonomski izazovi i prilike, dok su kroz panele zastupljene i regionalne teme kao što su „Otvoreni Balkan“, regionalna saradnja, kao i jačanje konkurentnosti lokalnih zajednica i lokalne ekonomije.

„Jahorina ekonomski forum 2022“ održava se pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Srpske Željke Cvijanović i uz pomoć Vlade Srpske i Savjeta ministara, a okuplja više od 400 učesnika iz desetak evropskih zemalja.

Dodik: Srpska se trudi da očuva stabilnost javnih finansija

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je na otvaranju „Jahorina ekonomskog foruma“ da su u ovom vremenu mnoge ekonomije prepuštene same sebi, a da se Republika Srpska trudi da očuva stabilnost javnih finansija, jer one mogu da predodrede ukupnu stabilnost u Srpskoj.

„U ovakvim kriznim situacijama moramo da generešimo što više javnih poslova i javnih investicija“, rekao je Dodik i dodao da je cilj povećati intervencije u izgradnji auto-puteva u Republici Srpskoj, za šta bi trebalo oko dvije milijarde evra.

Dodik je naglasio da se razgovara sa investitorima i da će se raditi na tom planu.

On je naglasio da je prednost Republike Srpske električna energija, koja je još uvijek sa stanovišta ekonomskih parametara najjeftinija kategorija u regionu, a Srpska ima šansu da to proširi i pojača.

Dodik je naglasio da je tema foruma „Globalni ekonomski izazovi i prilike“ uspješno izabrana i da odražava ono što se treba naučiti.

„Svi se slažu da je svijet danas u totalnom neredu, a svi znamo da nema uspješne i stabilne ekonomije bez stabilne političke situacije. Mnogi će reći da se svijet danas transformiše u nepoznate modele, ali je vidljivo da će današnji svijet biti podijeljen i da će to iziskivati svrstavanje na različite strane u političkom smislu, a to će onda tražiti i neke ekonomske posljedice svega toga“, istakao je Dodik i dodao da je zato važno o tome razgovarati.

Prema njegovim riječima, niko ozbiljan danas ne misli da je sukob u Ukrajini sukob između Ukrajine i Rusije, već da je to sukob globalnih koncepcija, gdje je Ukrajina kolataralna šteta i u tom pogledu to će dovesti do novih odnosa.

Dodik je rekao da su globalni centri moći promijenjeni i da Amerika više nije epicentar političkih i ekonomskih dešavanja na svijetu. „Sada imamo više takvih centara i jasno je da svijet više nije unipoloran i da će postojati nekoliko centara moći i od njih će zavisiti kako ćemo se kretati“, naglasio je Dodik.

On je ocijenio da je ozbiljan problem borba za sirovine, napominjući da je svijet izvršio ozbiljnu eksploataciju minerala i resursa, a povećao se broj stanovnika i da je pitanje kako to sve održati.

Oni koji nisu u prilici da odlučuju, kako je rekao, njima preostaje da se povuku u svoj mikro svijet i da pokušaju da se prilagode, da prežive.

Dodik je ocijenio da će najveće probleme zbog sukoba u Ukrajini imati EU, te da se zajedničkim radom traže odgovori na probleme, što iziskuje političku smirenost.

„Nema brzih, nema moćnih. Ne možemo da se izolujemo, a opet je opasno da se uključimo u ovako nedefinisane procese ekonomije. To je ono što vi treba da kažete nama i da nam pomognete. Znate kako, dođete na neku funkciju i mislite da možete nešto da uradite i onda shvatite da je to sve već ranije upakovano i da vama samo ostaje da se krećete određenim putem“, naveo je Dodik.

On je rekao da novonastala kriza daje šansu za samostalno odlučivanje, te da BiH nema nikavu ekonomsku politiku.

„BiH nije usvojila budžet ni za prošlu, ni za ovu godinu i veoma je upitno da li će i biti usvojen“, dodao je Dodik, ističući da su ekonomske politike u BiH podijeljene i da ona nema vlast nad monetarnim sektorima.

On je naglasio da monetarnom politikom BiH upravlja otuđena grupa ljudi u Centralnoj banci koja je pod direktnom upravom monetarnih vlasti EU ili SAD.

„Tu ne možete ništa da učinite osim da posmatrate apsurd da mi našim depozitima finansiramo tuđe banke. Tako ispada da mi sa našim depozitima finasiramo neke njemačke pokrajine, jer naše depozite držimo u Dojče banci“, rekao je Dodik, podsjetivši da Dojče banku ni njemačka vlada nije htjela da preuzme, jer je imala dug veći od tri bruto domaća proizvoda u EU.

Dodik je ponovio da je potrebno iznaći ozbiljne odgovore na sva pitanja, te da je bitno činiti male korake. „Ako bi učinili neki veliki korak, to može biti opasno, jer mi nismo važni globalni igrači da utičamo na svjetske krize“, rekao je Dodik.

Nakon uvodnog obraćanja, predavanje je održao francuski intelektualac, pisac, profesor ekologije na nekoliko svjetskih univerziteta Erve Živen.

Na dvodnevnom „Jahorina ekonomskom forumu“ glavna tema rasprave je globalni ekonomski izazovi i prilike, dok su kroz panele zastupljene i regionalne teme kao što su „Otvoreni Balkan“, regionalna saradnja, kao i jačanje konkurentnosti lokalnih zajednica i lokalne ekonomije.

„Jahorina ekonomski forum 2022“ održava se pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Srpske Željke Cvijanović i uz pomoć Vlade Srpske i Savjeta ministara, a okuplja više od 400 učesnika iz desetak evropskih zemalja.

(www.palelive.com / Srna)