Огласи
Vaskrsenje Hristovo centralni je događaj u cjelokupnoj hrišćanskoj istoriji koji se proslavlja uz brojne običaje u pravoslavnom svijetu i među Srbima, od kojih je najpoznatiji farbanje jaja i njihovo darivanje.
Jaje je simbol obnavljanja prirode i života, vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i za one koji ga primaju. Jaja se, po ustaljenoj tradiciji, boje na Veliki petak, a crvena boja simboliše Spasiteljevu nevino prolivenu krv na Golgoti, ali je boja istovremeno i boja vaskrsenja, koga nema bez stradanja i smrti.
Od davnina jaja se farbaju raznim bojama. Kod domaćica na selu održali su se običaji da se za farbanje koriste razne biljke, počev od lukovine, rujkovine, koprive i drugih biljaka.
Bojenje jaja, jedan od najljepših srpskih običaja, nije se iskorijenio čak ni u gradovima.
Na taj dan se ništa drugo i ne radi, a kod farbanja jaja, domaćica se najprije prekrsti i pomoli Bogu, zatim u sud sa vodom, u kome će kuvati i farbati jaja, dodaje malo osveštane vodice – vaskršnje ili bogojavljenske.
Na išaranom jajetu se obično piše X.V. i V.V. /Hristos Vaskrse i Vaistinu Vaskrse/, crtaju krstići, cvjetići i druge lijepe figurice, a u novije vrijeme izrađuju se specijalne naljepnice od papira ili plastike i one se mogu lijepiti na jaja.
ZAŠTO SE JAJA FARBAJU U CRVENU BOJU?
Farbanje jaja se vezuje za priču o Mariji Magdaleni, sljedbenici Isusa Hrista, koja je došla u Rim da propovijeda hrišćanstvo i tom prilikom je caru Tiberiju kao poklon dala korpu jaja.
Car nije vjerovao u Hristovo vaskrsenje i rekao je da, ako bi to bila istina, onda bi bijela jaja u korpi promijenila boju, pa je u tom trenutku Marija rekla „Hristos vaskrse“ i sva jaja u korpi su postala crvena.
Druga priča kaže da je Marija Magdalena tri dana nakon Isusovog raspeća posjetila njegov grob i da je tom prilikom nosila korpu sa kuvanim jajima kako bi podijelila ženama koje tuguju.
Kada je stigla, kamen sa ulaza u grobnicu je bio pomjeren, a grob prazan, a u tom trenutku su jaja u korpi promijenila boju u crvenu.
Postoje i legende o majci Isusovoj, Mariji Bogorodici, koja je bila prisutna na raspeću svog sina na Veliki petak, a prema jednom od predanja sa sobom je ponijela kuvana jaja, na koja je kapnula krv sa Isusovih rana, koja je jaja obojila u crveno.
Još jedno predanje glasi da je Marija, majka Isusova, preklinjavši vojnike da budu manje okrutni prema njenom sinu, poklonila svakom po jaje, a da su njene suze padale na jaja i bojila ih u specifičnu crvenu boju.
JAJE – ČUVARKUĆA
U sud na šporetu kada provri voda sa bojom, domaćica u njega, u tišini, spušta jaja, koja budu i išarana raznim motivima, pazeći da ravnomjerno budu obojena, a prvo obojeno jaje ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove „čuvarkuća“. To prvo jaje se farba crvenom bojom koja simbolizuje nevino prolivenu Isusovu krv.
Jaje-čuvarkuća se čuva cijele godine i kako samo ime kaže čuva kuću i ukućane. Čuvarkući se u našem narodu pripisuje magijska moć, tjera zle sile od kuće i ukućana.
Čuvarkuća se čuva sve dok se ne išara novo jaje sljedeće godine, jer se za njega vjeruje da čuva kuću od spoljnih nesreća, kao i da donosi blagostanje i sreću u dom, pa je mnogi čuvaju u posebnim ukrasnim posudama.
Ovo jaje se ponekad zakopavalo u dvorište ili polje jer se verovalo da štiti usjeve. Ipak, prilikom rukovanja „čuvarkućom“ trebalo je biti oprezan, jer se vjerovalo da bi bilo kakva greška donijela lošu sreću.
U nekim krajevima kod Srba postoji stari običaj da se ofarbana čuvarkuća noć pred Vaskrs ostavi da prenoći u vodi sa bosiljkom, drenom i biljkom zdravcem, a porodica bi se na vaskršnje jutro umivala tom vodom da bi svi bili zdravi tokom cijele godine, pogotovo djeca.
Crvena boja simboliše Spasiteljevu, nevino prolivenu krv na Golgoti, ali je crvena boja istovremeno i boja vaskrsenja, boja hrišćana i crkve.
VASKRŠNJE SLAVLJE
Kada svane dan Vaskrsenja Hristova, sa svih tornjeva pravoslavnih hramova dugo zvone sva zvona i javljaju dolazak velikog praznika, domaćin sa svojom čeljadi odlazi u crkvu na svetu vaskršnju službu, poslije koje se narod međusobno pozdravlja riječima – „Hristos vaskrse“ i „Vaistinu vaskrse“ i taj pozdrav traje sve do Spasovdana.
Kad se dođe iz crkve kući, svi se ukućani međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube, domaćin onda pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću.
Ukoliko se ne zna da otpjeva vaskršnji tropar, naglas se čita „Oče naš“ i druge molitve koje se znaju napamet, ili se čitaju iz molitvenika, a poslije zajedničke molitve ponovo jedni drugima čestitaju Vaskrs i sjedaju za svečano postavljenu trpezu.
Trpeza je često bogata jer je Vaskrsu, prema običaju, prethodio sedmonedjeljni vaskršnji post, najduži u godini.
Jedan od običaja je da se na Vaskrs jedu jagnjetina i govedina, jer jagnje simboliše samog Isusa, a ovo je jedna od četiri simbolične životinje koje su se javile u vizijama proroka Jezekilja i apostola Jovana Bogoslova.
Ipak, ukoliko bi Vaskrs pao prije Đurđevdana nije se jelo jagnjeće meso.
Za Vaskrs se mijese i posebni hljebovi. U istočnoj Srbiji i nekim dijelovima Vojvodine peku se lepinje s umetnutim cijelim jajetom – kovržnjak, koje su međusobno razmjenjuju sa prijateljima.
KUCANJE JAJIMA
Na stolu stoji ukrašena činija sa ofarbanim jajima koje gosti i domaćini između sebe kucaju. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani i počinju da se kucaju, a pobjednik je onaj čije jaje ostane cijelo, a koja potom razbija sebi o čelo uz riječi – „Hristos vaskrse“, a ostali mu odgovaraju „Vaistinu vaskrse“.
Prilikom svakog kucanja izgovara se, takođe „Hristos vaskrse“ i „Vaistinu vaskrse“. Jaja se najprije kucaju vrh u vrh, a poslije šotku u šotku. Onaj ko razbije tuđe jaje uzima ga za sebe.
Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, a onda ostalo jelo, a toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se dariva farbanim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim ponudama.
I DRUGI OBIČAJI
Jedan od običaja je i da se vjernici poslije cjelivanja plaštanice, provlače ispod stola na koji je položena plaštanica.
Za Vaskrs valja ustati rano ujutru, a ne otići na spavanje prije ponoći, jer ukoliko bi se otišlo na spavanje prije ponoći, to bi značilo da će do narednog Vaskrsa osoba da bude pospana i nesklona poslu.
Ujutru se treba umiti vodom u kojoj je potopljen dren, zdravac, bosiljak i crveno vaskršnje jaje, decu valja dotaći crvenim jajetom – da budu crvena i zdrava tokom godine.
U Rusiji je bio običaj da ako se neko uspava i ne dođe na jutrenje u crkvu, idu po njega, polivaju ga vodom, ili ga bacaju u rijeku, ali je u 17. vijeku, Sinod Ruske pravoslavne crkve posebnim ukazom zabranio provođenje ovog običaja, koji je dovodio i do smrtnih stradanja ljudi.
U nekim selima južnog Banata, Bačke i Srema, po ulicama gdje je prolazila litija palili su vatre ili svijeće u prozorima. Vatre za Vaskrs su obavezno paljene kod katolika.
Na dan Vaskrsa se kriju jaja i slatkiši po dvorištu i kući, pa djeca traže skrivene darove.
POBUSANI PONEDELJAK
Nakon Vaskrsa dolazi Pobusani ponedeljak, prvi ponedjeljak poslije Vaskrsa, i tog dana treba pobusati grobove umrlih srodnika busenjem sa zelenom travom, odnodno na taj dan se, kao i za vrijeme Zadušnica, izlazi na groblja, pale se svijeće, uređuju grobovi…
Taj dan se iznose farbana vaskršnja jaja na grob i potom se dijele sirotinji. Pobusani ponedjeljak je dan posvećen mrtvima.
Na svaki grob se ostavlja po jedno crveno jaje da bi i preminuli preci uživali u vaskrsenju isusa Hrista.
Ovaj dan se zove i Vodeni ponedjeljak, jer tada momci i mladi ljudi polivaju vodom djevojke i mlade žene.
Na ovaj ponedjeljak valja i ostaviti razbijeno uskršnje jaje u njivi, da njiva bude plodna. A daje se i vaskršnje jaje stoci da ga pojede, da bi cijele godine bila zdrava.
(www.palelive.com / Srna)
