Огласи
Akademik Matija Bećković izjavio je danas da treba da postoji duhovna mapa Republike Srpske u kojoj bi bili upisivani gradovi, svetinje i ličnosti koje su se rodile u tim gradovima.
„Sve mi je palo na pamet kad sam jednu etno-grupu čuo kako pjeva `Oj Zmijanje živi u slobodi, u tebi se Petar Kočić rodi` i nastavio tu pjesmu redalicom koja nije imala kraja – `O Trebinje živi u slobodi, u tebi se Jovan Dučić rodi`, pa redom, `Oj Grmeču živi u slobodi u tebi se Branko Ćopić rodi`,`Prijedore živi u slobodi, tu se Sreten Stojanović rodi`“, naveo je Bećković.
Bećković je izjavio novinarima prije održavanja manifestacije „Dani Žarka Vidovića“ na Filozofskom fakultetu Pale, da nije nigdje vidio da je neki narod više prionuo za zemlju u kojoj se rodio nego Srbi u Republici Srpskoj.
On je izrazio veliko zadovoljstvo zbog boravka na Filozofskom fakultetu na Palama gdje se susreo sa studentima.
Bećković je podsjetio da je sinoć u Istočnom Sarajevu imao književno veče na koje su ljubitelji poezije došli kao da nemaju drugih briga.
„Govorio sam kada je u vrijeme patrijaha Pavla na Kosovu pravljena duhovna mapa Kosmeta gdje su upisane sve naše svetinje, manastiri, crkve, grobišta. I tu mapu imamo i svako iz nje može da vidi šta je nama Kosovo“, poručio je Bećković i dodao da ne bi bilo loše da postoji jedna takva duhovna mapa Republike Srpske.
On kaže da zamišlja kako bi izgledala ta mapa u koju bi bila upisana Moštanica, Gračanica i tolike svetinje kada bi neko vidio da to nije prazan prostor, da je to sveta zemlja srpskog naroda koja je rodila tolike besmrtne ljude, umjetnike, junake narodne, vođe.
Profesor Milo Lompar rekao je da će na današnjem skupu zajedno sa akademikom Bećkovićem i profesorom Bogoljubom Šijakovićem govoriti o određenim aspektima sopstvenog intelektualnog zanimanja koje je u vezi sa „Danima Žarka Vidovića“ koji treba da nam ponude jednu vrstu intelektualne, duhovne rekapitulacije nekih od važnih iskustava srpske tradicije.
On je dodao da će govoriti o NJegoševoj pjesmi „Noć skuplja vijeka“, a profesor Šijaković o vizantijskoj filozofiji, i na taj način posredno ali i precizno odrediti duhovni horizont Žarka Vidovića u srpskoj tradiciji.
„Vidovićevo djelo i život je značajno jer je u vremenu koje nije bilo sklono religijskom iskustvu iznova postavio neke teme koje u okviru religijske tradicije prelaze u horizont duhovnog iskustva. Značajno je po unutrašnjim preobraženjima jer je on iz marksističke faze prešao u drugu fazu mišljenja čime je otkrio intelektualnu hrabrost“, istakao je Lompar.
U ime organizatora manifestacije, profesor Vladan Bartula rekao je da je čast i zadovoljstvo za Filozofski fakultet Pale, ali i studente, što su mogli prvi put na ovoj visokoobrazovnoj ustanovi ugostiti akademika Bećkovića.
Bartula je dodao da su imali gozbu riječi jer su okupili sami vrh srpske umjetnosti, nauke i književnosti.
Organizator „Dana Žarka Vidovića“ je Filozofski fakultet sa Pala, Centar za helenske studije i Kulturni klub „Fronesis“.
Žarko Vidović spada u red malobrojnih filozofa koji njeguju hrišćanski pogled na svijet i društvena pitanja, a duboko je uticao na cijelu generaciju pravoslavnih mislilaca koja je krenula njegovim tragom u sagledavanju filozofije i istorije srpskog naroda koja se naziva srpskim zavjetom. Autor je velikog broja djela.
Vidović je rođen 1921. godine u Tešnju, a preminuo 2016. u Beogradu. Tokom Drugog svjetskog rata kao skojevac bio je zatočen u ustaškom logoru Jasenovac, odakle je deportovan u logor u Norvešku.
(www.palelive.com / Srna)
