Akademik Bećković svečano otkrio Njegošev spomenik

VIŠEGRAD – Velikan srpske književnosti, akademik Matija Bećković svečano je danas, ispred hrama posvećenog Svetom caru Lazaru i kosovskim mučenicima u Andrićgradu, otkrio spomenik vladiki i velikom crnogorskom pjesniku Petru Drugom Petroviću NJegošu.

Skulptura NJegoša, smještena na istoimenom trgu u Andrićgradu, kopija je spomenika koji se nalaze u Beogradu i Podgorici.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je uz idejnog tvorca Andrićgrada Emira Kusturicu najzaslužniji što je danas NJegoš u gradu od kamena, rekao je da spomenik predstavlja vječno svjedočenje o ljubavi prema NJegošu.

{yoogallery src=[/images/stories/reportaze/otkrivanje-spomenik-njegosu-andricgrad-nov-2013/] width=[54] height=[54] title=[Akademik Bećković svečano otkrio Njegošev spomenik] style=[lightbox] effect=[fade] spotlight=[1] prefix=[thumb54_] thumb_cache_dir=[thumbs54] thumb_cache_time=[1440] load_lightbox=[1] thumb=[plain] rel=[lightbox[mygallery]] load_lightbox=[1] resize=[1] order=[asc] count=[50]}

„Postavljanje spomenika NJegošu znak je nezaborava. On ostaje vječno iza nas i naše ideje, iza Emira i svih ljudi koji su dali svoj doprinos ovom zdanju“, istakao je predsjednik Republike.

On je rekao da je NJegoš danas u Andrićgradu iz ličnog revolta Emira Kusturice, zato što povodom 200. godina od NJegoševog rođenja nije održana nijedna manifestacija.

„To je za tebe, Emire, bio dovoljan impuls da predložiš i da se ostvari ovo što danas ovdje imamo, a to je spomenik koji će vječno da svjedoči o našoj ljubavi prema NJegošu i odnosu koji svi zajedno, koji smo doprinijeli ovome imamo prema našoj kulturi“, istakao je Dodik.

Predsjednik Srpske je naglasio da se polako završava izgradnja grada od kamena, koji su zajedno osmislili on i Kusturica.

„Na tvoje silno insistiranje u trenutku kada nisam ni razumio šta ti hoćeš, podržao sam te, kao i sve ostale institucije Republike Srpske. Nije lako raditi sa Emirom, ali na kraju tog puta imate jedno veliko iskustvo i jednu dodatnu sreću. Ja sam među rijetkima koji to imam, jer danas vidim ovaj grad koji su rijetki osporavali, a mnogi, još u njegovoj izgradnji, hvalili“, istakao je Dodik.

On je dodao da je grad od kamena danas dobio novi obris, polako se zaokružuje i ima cjelinu, a približava se i danu kada će ugostiti sve one koji će prisustvovati obilježavanju stogodišnjice početka Prvog svejtskog rata.

„To je bila naša početna ideja i s toga sam veoma srećan što danas mogu da potvrdim da ćemo se na Vidovdan naredne godine, istorijskog dana za srpski narod i sve ljude slobode, ponovo okupiti na istom mjestu i svi zajedno poručiti da opraštamo, ali ne zaboravljamo. Tako je i ovaj spomenik NJegošu znak nezaborava“, istakao je predsjednik Dodik.

Veliki srpski pjesnik Matija Bećković rekao je da je samo proviđenje moglo slutiti da će iza obilježja nobelovcu Ivi Andriću biti i NJegošev spomenik.

„Sve se to dogodilo u, ako ne jedinom ono u najnovijem gradu u svetu posle Tel Aviva. Oba su podignuta na pesku – jedan na rečnom, a drugi na morskom, a i jedan i drugi na ‘Eks pontu’ među svetovima i Crnim morima“, rekao je Bećković.

On je naglasio da svega toga ne bi bilo da se nije pojavio Emir Kusturica, koji je u vremenu kad su rušeni gradovi, mostovi, hramovi i spomenici, koji je od kamenova iz tih ruševina, kojima je i sam kamenovan, zidao nove gradove.

„Tako su nastali pamjatnici i dela najdublje odanosti duhovnoj stvarnosti kao jedinoj preostaloj nadi malih naroda“, naglasio je Bećković.

Veliki pisac je podsjetio da je pjesnik Jovan Dučić govorio šta će mu kuća, kad će imati cijelu ulicu, te da je Andrić bio podstanar 60 godina. „Poslije smrti jedan je dobio Srpsku Gračanicu, a drugi grad – zahvaljujući zadužbinarima koje nam je podarila Hercegovina“, dodao je Bećković.

Veliki srpski pjesnik poželio je dobrodošlicu NJegošu u Andrićgrad riječima – „Gospodaru, dobro došao u grad u koji si morao da dođeš i čim si ovdje kročio, pred svoju crkvu, tu ti je postalo vidno da si oduvijek bio“.

„Bronzani NJegoš u Andrićgradu, istovjetan onom u Beogradu i Podgorici, delo je srpskog Meštrovića akademika Sretena Stojanovića – Andrićevog mladobosanskog sadruga“, rekao je Bećković.

Slavni srpski režiser Emir Kusturica rekao je da Andrićgrad, pored vladike, pjesnika i mislioca, čeka i preostale srpske junake kulture „da stignu u
najmlađi grad na svijetu“.

„Oni su na nebu i na zemlji, gore i dole. NJegoš i Andrić nisu jedini naši velikani koji su darovali velikom svijetu sve što je trebalo da ima značaj, ali svijet to nije vratio ni nama ni njima“, rekao je Kusturica.

Idejni tvorac Andrićgrada je istakao da s poštovanjem treba izgovarati ime na kome počiva srpska sloboda, jer je NJegoš pojava koja je najsnažnije izrazila dih srpske slobode.

„NJegova uzvišena misao je refren našeg života i istorijskog usuda skrivenog u lozinki – neka bude što biti ne može“, dodao je Kusturica.

On je naglasio da u Andrićgradu, jedan do drugog stoje duhovni otac i njegov sin, NJegoš i Andrić, koji su temelj sprske kulturne baštine. „Obojica su našu slobodu omeđili nebom i našim dometima“, pojasnio je Kusturica.

On je istakao da je postavljanje spomenika NJegošu u Andrićgradu zahvalnica vladiki, koga je Andrić nazvao prvim Evropljaninom, koji je svoje životno djelo stvarao i kao vladika i kao duhovnik, koji se borio kako na duhovnom tako i na drugim planovima za svoj narod i to, prvenstveno, perom i puškom.

„NJegova misao da je čovjek slamka među vihorovi bila je znak za razmišljanje svima nama koji smo generacijama uz nju odrastali“, dodao je Kusturica. On je zahvalio predsjedniku Republike Miloradu Dodiku za nesebičnu pomoć u izgradnji Andrićgrada.

Kusturica se i zapitao da li bi vladiki bilo milo da zna da se do njega stiže ulicom Mlade Bosne, što čuva leđa Andriću i što se sve ovo u gradu od kamena događa na dan rođenja „junaka Matije Bećkovića“.

Ovoj jedinstevnoj svetkovini, organizovanoj u povodu proslave obilježavanja 200 godina od rođenja vladike NJegoša, prisustvovali su i predsjednik Vlade Srpske Željka Cvijanović, ambasador Rusije u BiH Aleksandar Bocan-Harčenko, ministri iz Vlade Srpske, umirovljeni vladika zahumsko-hercegovački i primorski
Atanasije, vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Srpske Rajko Kuzmanović, načelnik opštine Sokolac Milovan Bjelica, kao i veliki broj zvanica i gostiju iz javnog, kulturnog, vjerskog i političkog života Republike Srpske i Srbije.

Spomenik NJegošu, koga je nobelovac Ivo Andrić doživljavao kao „tragičnog junaka kosovske misli“, djelo je vajara Sretena Stojanovića.

Svečani čin otkrivanja spomenika vladiki NJegošu i prateći kulturno-umjetnički programi izvedeni su u znaku broja 200, tako da je toliki broj članova folklornih ansambala iz Višegrada, Novog Goražda, Foče, Užica i Kragujevca odigrao gluvo Glamočko kolo, a u nebo je poletjelo 200 golubova i konfeta.

Posebnu pažnju velikog broja posjetilaca i poštovalaca NJegoševe misli, na centralnom trgu, privukao je nastup violiniste Nemanje Radulovića, koji je sa svojim orkestrom virtuozno izveo djela klasika Paganinija i Vivaldija. U muzičko-poetskom dijelu programa nastupio je i hor „Srbadija“ iz Bijeljine i Nikola Peković na harmonici.

Svečana ceremonija otkrivanja spomenika vladiki, pjesniku, vladaru i misliocu Petru Drugom Petroviću NJegošu u Andrićgradu počela je danas u podne
promocijom sabranih djela Matije Bećkovića u Andrićevom institutu.

(www.palelive.com / Srna)