Огласи
ISTOČNO SARAJEVO – Centar za socijalni rad Istočno Novo Sarajevu u prošloj godini je imao 500 novih zahtjeva za pružanje različitih vidova socijalne pomoći i usluga, što je za 12 odsto više nego u 2014. godini, rekao je Srni direktor Centra Srđan Baralić.
On je naveo da novčanu pomoć od 125 KM mjesečno prima 11 korisnika, što po 50 odsto finansiraju Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i lokalna zajednica.
Prema njegovim riječima, pravo na tuđu njegu i pomoć ostvaruje 200 korisnika.
„Pravo na tuđu njegu i pomoć nije tipično socijalno pravo, jer se u užem smislu ostvaruje po osnovu kompenzacije, bolesti ili nedostatka. To znači da ovo pravo može ostvariti i lice koje nije socijalno ugroženo, ali se zbog zdravstvenih problema ne može brinuti samo o sebi“, rekao je Baralić.
On je dodao da je jednokratnu interventnu novčanu pomoć od 50 do 200 KM u prošloj godini primilo 12 lica, a u finansiranju je učestvovala i opština Istočno Novo Sarajevo.
U ustanove socijalne zaštite – Dom za starija lica Istočno Sarajevo, Zavod za žensku djecu i omladinu Višegrad, Zavod za mušku djecu Prijedor i Zavod za djecu sa invaliditetom Pazarić, prošle godine smješteno je devet lica od kojih je jedno maloljetno.
Govoreći o problemima maloljetnih delinkvenata, Baralić je podsjetio da je u Republici Srpskoj već pet godina na snazi Zakon o maloljetnicima, odnosno zaštiti maloljetnika u krivičnom postupku na čemu Centar, u ovom momentu, najviše radi.
On kaže da se u Istočnom Sarajevu i Sarajevu provodi projekat „Pravda za svako dijete“ koji finansira Unicef, a u koji su uključeni centri za socijalni rad i mentalno, zdravlje, škole, policija i opštine.
Cilj projekta je izrada strategije na prevenciji maloljetničkog prestupništva i izrada akcionog plana koji predviđa set mjera u toj oblasti.
„Na nivou aktiva pedagoga Sarajevsko-romanijske regije održan je sastanak na kojem je predstavljen instrument koji je uspostavljen ovim projektom. Oko 20 profesionalaca iz BiH uradilo je predvidivu matricu indikatora društveno rizičnog ponašanja, što je instrument kojim bi nastavnici u školama mogli utvrditi da li je neko dijete rizičnije od drugog“, objasnio je Baralić.
Kada se pojavi neko visoko rizično dijete sa predvidivim ponašanjem, kaže Baralić, uključuju se škola, roditelji i Centar za socijalni rad kako bi ga spriječili u izvršenju nekog krivičnog djela.
„Na području opštine Istočno Novo Sarajevo ima petoro maloljetnika sa rizičnim ponašanje, što nije veliki broj. Međutim, sa matricom urađenom po projektu, koja sadrži 11 indikatora, taj broj se može promijeniti“, rekao je Baralić.
Prema njegovim riječima, zakon je predvidio set vaspitnih mjera za maloljetne delinkvente koje se zbog nedostatka infrastrukture ne mogu sprovesti.
Kao primjer Baralić navodi da se vaspitna mjera društveno koristan rad ne može sprovesti jer ne postoji sporazum o saradnji sa određenim kolektivom u kojem bi maloljetnik odradio svoju kaznu.
„Sada je i policiji data `vaspitna` mogućnost, koja podrazumijeva izricanje policijskog upozorenja, što do sada nije bio slučaj. Jedna od mjera je i obavezno pohađanje škole, koja je prvi front nakon Centra za socijalni rad. Rizična djeca se moraju vraćati u sistem i nad njima se mora uspostaviti kontrola“, rekao je Baralić.
On je izrazio nadu da će grad Istočno Sarajevo ispuniti obećanje i otvoriti centar za dnevno zbrinjavanje djece u riziku u kojem bi se sprovodio program sekundarne prevencije kako bi se maloljetnik resocijalizovao.
Baralić ističe da se i nasilje u porodici sve više rasvjetljava, te da je ovaj patološki problem sve veći.
On navodi da je Centar uočio da se najviše nasilja u porodici dešava u septembru i oktobru u periodu kada se peče rakija što, kako kaže, zvuči bizarno, ali je istinito.
„Pojavljuju se veoma kompleksni problemi u kojima žrtve mogu biti i djeca. U školama čujemo da ima djece koja su vaspitno zapuštena ili zanemarena, što je jedan vid psihičkog nasilja. Problem je što Centar rijetko dobija takvu informaciju“, rekao je Baralić.
(www.palelive.com / Srna)
