Огласи
ISTOČNO SARAJEVO – Etnolog i antropolog Branko Pjević govori da su preci Srba bili vezani za prirodu i tačno znali potrebe ljudi i životinja, pa kao što za vrijeme Božića slama ima „magijsku zaštitnu vrijednost“ i stavlja se i u štale i u voćnjake, tako kod Vaskrsa ima ljuska od jajeta.
„Nekada se ljuska od prvog jajeta stavljala u prvu brazdu, u oranje, u voćnjak, djeci su se mazali obrazi da budu rumena i zdrava“, kaže Pjević Srni.
On navodi da su sve pripreme koje prethode proslavi Vaskrsa, među kojima je post koji traje sedam nedjelja, i sva vjerovanja kod naroda imala isti cilj – da godina bude plodna, rodna i berićetna i u ljetini, stoci i zdravlju porodice.
„Naši preci su bili više vezani za prirodu. Znali su da razgraniče šta je vjersko – crkveno, a šta narodno, šta mora da se prati kao nasljeđe od predaka i to je ljubomorno čuvano“, pojašnjava Pjević.
On kaže da etno-antropološkim istraživanjima narodnih običaja koji prethode Vaskrsu i sama proslava Vaskrsa upućuje u vrijeme kada se isticao kult prirode i njeno oživljavanje iz zimskog sna.
„Naš narod vjeruje da zima traje do 7. aprila, Blagovijesti. Dani u to doba se zovu još `babini kozlići ` kada je potrebno biti oprezan u mnogim poljoprivrednim radnjama. Na ovaj dan čisti se kuća, dvorište, štale i sav otpad obavezno se iznosi i spaljuje“, naglašava Pjević.
Vaskrsu prethode i Cvijeti, praznik za koji su vezane mnoge narodne svetkovine. Pjević dodaje da je u ranijem periodu unošenje cvijeća u kuću do ovog praznika bilo zabranjeno.
Pjević napominje da od Velikog četvrtka počinju intenzivne pripreme, kada se boje i šaraju jaja, mada se danas to radi i na Veliki petak, što nije greška.
„Veliki petak je najtužniji dan u godini i nekada su se skidala i zvona sa stoke da ne bi remetila tišinu tog dana. Zaustavljao se dječiji plač, nije se dozivalo niti glasno govorilo“, dodaje Pjević.
On ističe da bi najveći hrišćanski praznik, Vaskrs, kojem se raduju i stari i mladi, trebalo dočekati u duhovnom miru, slozi i radosti u krugu porodice, uz pozdrav „Hristos vaskrse – Vaistinu vaskrse“ kako bi cijela godina bila takva.
Pjević navodi da se nekada ovako pozdravljalo sve do Spasovdana, praznika koji se slavi četrdeseti dan poslije Vaskrsa i uvijek je u četvrtak, najsrećniji dan, prema narodnom vjerovanju.
(www.palelive.com / Srna)
