Огласи
SOKOLAC – Na prvom saboru bratstva Kosorića na Sokocu okupilo se više od 100 porodica sa ovim prezimenom sa područja Sokoca, Rogatice, Goražda, Han Pijeska i iz dijaspore.
NJihova želja je da ostave zavjet mlađim generacijama da čuvaju i njeguju tradiciju koji su im preci ostavili i prije dolaska sa Drobnjaka /Crna Gora/ na Glasinac.
Domaćin i nazdravičar na ovom skupu bratstvenika Milorad Mile Kosorić naglasio je da se dio Kosorića iz Drobnjaka krajem 18. vijeka iseljavao spasavajući živu glavu od Turaka, te da su našli spas u istočnom dijelu Bosne i utočište na „legendarnoj Romaniji i ravnom Glasincu“.
Kosorić je, pozivajući se na podatke više autora koji su se bavili istraživanjem porijekla porodica, naglasio da su Kosorići na Drobnjake došli veoma davno sa svojim prezimenom i slavama Đurđevdan i Nikoljdan.
Pripadnici ovog bratstva su veoma često služili Srpskoj pravoslavnoj crkvi kao popovi, a na Drobnjacima su služili narodu kao vojvode.
Iz roda Kosorića u istoriji je ukupno bilo devet vojvoda, od kojih pet prije, a četiri u vrijeme Turaka, koji su sa svojom braćom zbog neprihvatanja pokornosti stalno ratovali sa Turcima.
I danas, kaže on, jedno selo na Drobnjacima nosi ime Kosorići.
Posebno je bilo burno i teško vrijeme, zbori on, krajem 18. i početkom 19. vijeka kada je u ljeto 1805. na Drobnjake krenuo Sulejman-paša Skopljak i ugušio ustanak, nakon koga je uslijedilo iseljavanje pravoslavnog življa u Bosnu, Srbiju i Sandžak.
„Na put ka Bosni sa Drobnjaka su 1807. krenula dva brata Kosorića. Pop Lazar se naselio u Goražde na imanje Sinan paše Sijerčića, gdje se već nalazila Crkva Svetog Đorđa, zadužbina Herceg Stjepana, u kojoj je do 1992. službovalo devet popova iz roda Kosorića“, naveo je domaćin ovog skupa na Sokocu.
Drugi brat pop Stojan iz ovog roda naselio se na šire područje Stare Gore u današnje rogatičko selo Beheći, iz čijeg je ogranka nekoliko popova služilo Crkvi.
Govoreći o istoriji roda Kosorića, domaćin sabora je istakao da je 1812. pop Sava Kosorić sa braćom doselio iz Drobnjaka na Glasinac i naselili su selo Čitluci na ivici Glasinačkog polja.
Uz ovaj rod su, prema predanju, kako je rečeno, usko vezani Kosorići naseljeni u selu Božine u opštini Rogatica.
Od ogranka Kosorića sa Božina blisko porijeklo vode Kosorići u sokolačkom selu Sijerci, koje i do danas nazivaju Božinci.
Prema porodičnom predanju, ogranak roda Kosorića u Kusačama kod Han Pijeska svoje doseljavanje iz Drobnjaka vezuju za period oko 1870. godine.
Na prvom saboru roda Kosorića na Sokocu minulog vikenda naglašeno je da se migracijom stanovništva, posebno poslije ratova, mnogo porodica iz ovog roda raselilo svuda po svijetu, te je prikupljanje podataka o tim familijama ostavljeno u zadatak narednim pokoljenjima.
Iz roda Kosorića sa pomenutih prostora istočnog dijela Republike Srpske bilo je mnogo uspješnih ličnosti, od kojih su posebno ponosni na Veselina Kosorića, veoma cijenjenog stručnjaka iz oblasti prava u Sarajevu.
Profesor Dragomir Kosorić, student prve generacije Medicinskog fakulteta u Sarajevu, osnivač je Odjeljenja dječije hematologije u bolnici Koševo i profesor Medicinskog fakulteta u Sarajevu.
Među uspješnije iz roda Kosorića potomci ubrajaju i univerzitetskog profesora iz Sarajeva Đorđa Kosorića.
Potomci pamte i komandanta Kraljevske vojske Radivoja Kosorića sa Han Pijeska i generala Jugoslovenske narodne armije Pera Kosorića sa Sokoca.
Iz novije istorije familije Kosorić jedan od uspješnijih je direktor bivše „Šipad-Romanije“ Žarko Kosorić, zatim dekan Muzičke akademije u Istočnom Sarajevu Dražan Kosorić, doktor ekonomskih nauka Srpsko Kosorić, zaposlen u MUP-u Srpske i mnogi drugi.
Sašu Kosorića sa Sokoca raduje ideja o čvršćem povezivanju bratstva Kosorića rođena još 1977. godine, kada je trebalo obnoviti crkvu u selu Kosorići na Drobnjaku koja datira id 1253. godine.
„Svakako da treba ostaviti u zadatak našim pokoljenjima da se sastaju oko Ilindana svake godine i time otrgnu od zaborava korijene i porijeklo roda Kosorića, familije koja je do danas uspjela očuvati svoj ugled i nakon mnogo teških godina“, kaže Saša Kosorić.
On je naglasio da kao podloga za sve naredne aktivnosti novim naraštajima može poslužiti knjiga „Kosorići“ koja je 2011. imala i drugo izdanje, autora Radomana Srdanovića, potomka Srdana Kosorića koji je u zla vremena ostao na Drobnjacima, uzevši novo prezime po pretku.
Za 3. avgust naredne godine bratstvo Kosorića zakazalo je drugi sabor u Rogatici.
(www.palelive.com / Srna)
