U Žepi kod Han Pijeska danas je obilježeno 29 godina od pogibije 45 srpskih boraca mučkih ubijenih u klancu u zasjedi koju su im, uprkos prethodnom dogovoru, postavili pripadnici muslimanskih snaga.
Parastosu je prisustvovao veliki broj rodbine, saboraca, prijatelja, predstavnika opštinske i vlasti grada Istočno Sarajevo.
Izaslanik srpskog člana i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Boško Tomić podsjetio je na dogovor o prolasku kolone, ali da nije ispoštovan iako je srpska vojska prethodno prošla kroz nekoliko muslimanskih sela bez ijednog ispaljenog metka.
„Muslimanske snage su, iskoristivši taj nepovoljan teren, sa svih strana napale srpsku vojsku i tom prilikom je na mučki način ubijeno 45 vojnika, a 50 ranjeno“, rekao je Tomić, koji je bio jedan od učesnika tog događaja.
Tomić je rekao da ovakva prilika daje za pravo da treba svi na ovim prostorima da vode računa o Republici Srpskoj jer bez države i vojske dešava se stradanje.
„Ono o čemu moramo da vodimo računa je da gajimo sjećanja na ljude koji su dali živote i utkali ih u ono što danas imamo i da moramo da vodimo računa o porodicama poginulih i njihovoj djeci kako bi na neki način im odali priznanje“, rekao je Tomić.
Predsjednik Boračke organizacije opštine Pale Mihajlo Parađina rekao je da je ovo svojevrsno hodočašće svih ovih godina koliko dolaze na ovo sveto mjesto, osvještano krvlju srpskih sinova.
Parađina je podsjetio da je postojao dogovor sa predstavnicima muslimanske strane da kolona srpske vojske prođe ka Zlovrhu noseći hranu i gorivo za 13 vojnika koju su na toj koti obezbjeđivali relej.
On je dodao da je srpska strana iznevjerena i da je kolona napadnuta sa svih strana u klancu gdje je poginulo 45 vojnika.
Parađina je rekao da je potrebno da se sadašnje i buduće generacije uče tom principu njegovanja sjećanja i ne zaborave poginule za Republiku Srpsku.
„Republika Srpska je ogromna tekovina i izuzetna vrijednost i ona je garant sigurnosti srpskog naroda u okviru BiH i plaćena je najskupljom mogućom cijenom, životima i dijelovima tijela“, rekao je Parađina.
Paljanin Dane Petrović, pripadnik Buložanske čete, bio je učesnik ovog maskara u Žepi. On je rekao novinarima da je njegova jedinica bila u pratnji kolone koja je vozila hranu i gorivo na Zlovrh i da su nakon upada u muslimansku zasjedu u klancu doživjeli pravi masakr jer su ih napali sa svih strana.
„Nikada niko nije postavio pitanje ko je odgovoran za ovu nesreću u kojoj je na mučki način ubijeno 45 ljudi, a veliki broj ranjen“, istakao je Petrović.
On je izrazio zadovoljstvo što sve više ljudi sa područja Sarajevsko-romanijske regije kod spomen-obilježja u Žepi, posebno mladih, da se pokloni sjenima stradalih srpskih boraca.
Petrović je istakao da bi na mjestu stradanja srpskih boraca trebalo napraviti kompleks i kapelu gdje bi se mogao održavati čas istorije za mlade generacije o srpskim stradanjima u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu.
Cvijeće na spomen-obilježje u Žepi položili su izaslanik Tomić, gradonačelnik LJubiša Ćosić, predstavnici oštinskih boračkih organizacija i opština Istočni Stari Grad, Han Pijesak, Pale, Rogatica i delegacija Kola srpskih sestara sa Pala.
Ćosić: Srpska krv je tekla potocima, to se ne smije zaboraviti
Srpska krv je tekla u potocima na brojnim mjestima u Republici Srpskoj tokom odbrambeno-otadžbinskog rata i to ne smije biti zaboravljeno, izjavio je gradonačelnik Istočnog Sarajeva LJubiša Ćosić na obilježavanju 29 godina od stradanja 45 srpskih boraca u klancu Žepa.
„Ovo je najveće mjesto stradanja pripadnika Vojske Republike Srpske sa područja tadašnjeg Srpskog Sarajeva i to samo zato što su pošli da pomognu svojim sunarodnicima, odnosno stradali su samo zato što su bili Srbi“, istakao je Ćosić.
Ćosić je rekao da je ovo težak dan za cijelu Republiku Srpsku, za Istočno Sarajevo, opštinu Pale, te ostale opštine u sastavu grada, ali najteži za porodice stradalih, koje su na ovom mjestu 1992. godine izgbili svoje najmilije.
On je ukazao da se po ko zna koji put vidi da je srpski narod stradavao na najnevjerovatnijim mogućim mjestima.
„Gdje god smo bili na odbrambenom zadatku uvijek smo stradavali i bili napadani. Žepa je primjer toga, 400 boraca koji su tada pošli da donesu naftu, hranu, lijekove vojnicima na Zlovrhu napadnuti su u jednoj mirnodopskoj koloni“, podsjetio je Ćocić.
On je napomenuo da su se vojnici kretali u koloni, nisu bili u ratnoj formaciji, da su prošli kroz bošnjačka sela, nikoga nisu ugrozili ni napadali, da bi u kanjonu u jednoj mučkoj zasjedi bili pobijeni.
Prema njegovim riječima, da su ostali živi bilo bi više Srba u Republici Srpskoj, Istočnom Sarajevu, a i društvo bi bilo uspješnije.
„Oni su vjerovali da ćemo se izboriti za jedno bolje i pravednije društvo, da ćemo se izboriti za svoj prostor u BiH, a to je Republika Srpska. I narednih 29 godina i sve naredne periode moramo da nastavimo da posjećujemo ova mjesta i sjećamo se žrtve koju su dali ovi ljudi“, rekao je Ćosić.
Jovica Goreta, koji je preživio ovaj masakr, rekao je da bio ranjen u leđa i u nogu, a kasnije i zarobljen.
„Teško je doći na mjesto gdje smo ležali ranjeni, natopljeni naftom, a samo smo vozili hranu, lijekove i druge potrepštine. Trebalo je da prođemo mirnim putem jer je tako bilo dogovoreno, međutim uhvaćeni smo u zasjedu tako da je tu spaljeno 12 pripadnika VRS, a neki su još bili živi“, ispričao je Goreta.
Načelnik opštine Pale Boško Jugović rekao je da se svake godine 4. juna okupljaju na ovom svetom mjestu da bi odali pomen i poštu ljudima koji su dali ono najsvetije za odbranu Srpske, svoje živote.
„Bili su to uglavnom ljudi sa područja opštine Pale tako da moramo izvući određene pouke iz stradnja srpskih vojnika u Žepi ali isto tako i stradanja u Dobrovoljčkoj i Tuzlanskoj koloni. Sve one nam šalju jednu jasnu poruku da moramo voditi računa i čuvati ono što je najsvetije a to je Republika Srpska“, naglasio je Jugović.
On je ukazao na obavezu i dužnost da se očuva sjećanje na ovaj događaj i istakao važnost da se sve to prenesemo na mlade ljude i buduće generacije koje će čuvati uspomene na nastradale.
(www.palelive.com / Srna)