Огласи
ANDRIĆGRAD – Književnik Želidrag Nikčević ocijenio je da je srpski akademik i književnik Milovan Danojlić, kojem je večeras u Andrićgradu uručena „Velika nagrada Ivo Andrić“, stekao status izuzetnog romansijera, te dao sjaj i publicističkoj prozi, podigavši je do neslućenih esejskih visina.
„U dužim pjesničkim formama sumorno i humorno je gledao na istoriju sugerišući viziju njenog stalnog ponavljanja. Uvijek je imao srca i riječi za djecu i osjetljive, gradeći svoju poetičku samosvijest o naivnoj pjesmi“, rekao je Nikčević.
On ističe da je Danojlić samo prevodeći Šarla Bodlera, Emila Siorana i druge velikane trajno zadužio srpsku kulturu, povezavši je sa svjetskim, lirskim i proznim vrhuncima.
Prema njegovim riječima, Danojlićeva knjiga „Pesnici“ je esejistično remek djelo, petodecenijski dnevnik čitanja i tumačenja poezije i portretisanja pjesnika.
„U ovim esejima su se sjedinili umjetnost tumačenja pozije s pjesničkom osjetljivošću i lirskom istančanošću i sa proznim darom portretisanja. U prozi nepredvidljiv, žanrovski gorak i duhovit napisao je knjige po kojima je postao poznat i izvan granica srpskog jezika“, pojasnio je Nikčević.
On kaže da je Danojlić stekao status izuzetnog romansijera, te dao sjaj i publicističkoj prozi, podigavši je do neslućenih esejskih visina – ona nosi žar aktuelnosti, nepotkupljivo viđenje savremenih užasa i jasan moralni i intelektualni stav.
„Danojlić nas zajedno sa Miodragom Pavlovićem podsjeća da treba `Naučiti pjesan`, a time i jezik i precizno značenje riječi i na tragu Momčila Nastasijevića uhvatiti i čuvati bruj maternje melodije, jer je ona sve što imamo, a ona ima samo nas“, rekao je Nikčević.
Srpskom akademiku i književniku Milovanu Danojliću večeras je uručena „Velika nagrada Ivo Andrić“ u Andrićgradu, gdje se održava dvodnevna manifestacija povodom Vidovdana.
Otvorena izložba „Srbija i Srbi – trajanje i pamćenje“
ANDRIĆGRAD – U Andrićgradu je večeras otvorena izložba „Srbija i Srbi – trajanje i pamćenje“ koju je priredio Državni arhiv Srbije, a čiju postavku čini izbor dokumenata koja svjedoče o najznačajnijim događajima iz istorije Srbije i srpskog naroda od 14. do 20. vijeka.
Otvarajući ovu postavku u Galeriji „Petar Lubarda“ u Andrićevom institutu Emir Kusturica je istakao da je izložba povodom Vidovdana kompilacijska i jedan od izraza koji Državni arhiv Srbije može da pokaže bogatstvo u dokumentima i onim što je, kako je rekao Ivo Andrić, zaduživao našu istoriju.
Miroslav Perišić, jedan od autora izložbe, rekao je da su arhivi ustanove u koje kad se god uđe uvijek izlazi sa nekim saznanjem.
„Sve ovo što vidimo na zidovima ove bogate galerije i u vitrinama Arhivama Srbije nisu papiri, nego životi ljudi. Veoma često koristim ovu misao kada želim da naglasim značaj arhivskih dokumenata. Književnici kažu to su hartije prošlosti, a umjetnici su inspirisani onim što se nalazi u arhivskoj građi i saznaju iz nje, pa nastaju velika djela“, rekao je Perišić tokom otvaranja izložbe kojem je prisustvovao i srpski član i predsjedavajući Predsjedsjedništva BiH Milorad Dodik.
On naveo da državnici za arhiv kažu da je jedan od stubova državnosti, dodajući da su arhivska dokumenta pretpostavka da bi postojala istorijska nauka i naučna istorijografija.
„Naučna istorografija je pretpostavka da bi postojala istorijska svijest. Istorijska svijest je sastavni dio društvene svijesti. U nekom povratnom dejstvu kada sve sagledamo dođemo do svijesti o značaju dokumenta“, naveo je Perišić.
Prema njegovim riječima, arhivi su čuvari pamćenja i kao centralna tema izližbe Srbija i Srbi posmatrano u odnosu dva pojma – od kojih je jedan trajanje, odnosno srpska istorija i Srbi kontinuirano, a drugi – pamćenje koje je diskontinuirano, ispresijecano i izbrazdano.
„Kultura je savjest jednog društva ili bi to trablo da bude. Ovo gdje se mi nalazimo u Andrićgradu i Andrićevom institutu je savjest društva i Srba u cjelini. Arhivi su, osim što su čuvari pamćenja, i izvori saznanja. Dokumenta nisu relikvije, nego živi dokumenti sa sadržajima što ne nastaju sami od sebe nego je nešto prethodilo“, rekao je Perišić, dodajući da je to dokaz da postojimo kao država, narod i pojedinci.
Arhive, kako je rekao Perišić, sadrže i svjedočanstva o zločinima, žrtvama i velikim kulturnim dostignućima.
Na izložbi, čiji su autori, osim Perišića, Jelica Reljić i Aleksandar Marković, predstavljen je i istorijat Srba u Trstu, a izložena su pojedina dokumenta iz istorije Srba u Dubrovniku.
Postavka obuhvata dokumenta o istoriji Srba u različitim epohama – iz istorije srpske srednjovjekovne države, u periodu pod osmanskom vlašću, zatim u borbi za oslobođenje, obnovu i izgradnju srpske države, sticanju pune nezavisnosti, kao i sudbini srpskog naroda u dva svjetska rata.
Uvodni dio izložbe čini tekst Ive Andrića o značaju arhiva i arhivskih dokumenata.
Izložba je postavljena je u okviru tradicionalnog obeležavanja Vidovdana.
(www.palelive.com / Srna)
