VIŠEGRAD – Veći dio građevinskih radova na pravoslavnoj spomen-kapeli u Starom Brodu, u kanjonu Drine, petnaestak kilometara nizvodno od Višegrada, završen je zahvaljujući brojnim darodavcima.
Rečeno je to na sastanku Odbora za izgradnju ovog vjerskog objekta i Mjesne zajednice Borike kojem su u Starom Brodu prisustvovali, poslanik u NSRS, Zoran Đerić, načelnici Višegrada i Rogatice Tomislav Popović i Radomir Jovičić, te direktori šumskih gazdinstva „Sjemeć“ Rogatica i „Panos“ Višegrad, Radomir Jagodić i Dragan Cvijetić.
Drago Gavrilović, predsjednik Odbora za izgradnju kapele, koja se uz ranije podignuto spomen-obilježje gradi u znak sjećanja na šest hiljada ubijenih srpskih civila od strane zloglasne ustaške crne legije 1942. godine, najavio je završetak freskopisanja i postavljanje ikonostasa. Nadležni sveštenik Dragan Vukotić, podsjećajući da su se s kapele u Starom Brodu prvi put zvona oglasila uz protekle vaskršnje praznike, rekao je da je u planu kanoniziranje šest hiljada srpskih mučenika ubijenih s proljeća 1942. godine u Miloševićima i Starom Brodu, te da je planirana prva liturgija na proljeće naredne godine.
Direktor ŠG „Sjemeć“, Radomir Jagodić prisutne je obavijestio da je preduzeće „Romanijaputevi“ počelo drugu fazu izgradnje puta od Starogorskih stijena do Starog Broda, ukupne dužine preko sedam hiljada metara, čijom će izgradnjom krajem jula ove godine, ovaj besputni kraj konačno dobiti vezu sa svijetom.
Načelnici Višegrada i Rogatice istakli su spremnost ovih opština da i u nastavku kompletiranja spomen-kompleksa u Starom Brodu pomognu logistički i finansijski.
Poslanik u NSRS Zoran Đerić najavio je da će s kolegama poslanicima gornjedrinskog i romanijskog kraja pokrenuti inicijativu da se ovo područje proglasi područjem od opšteg interesa, te da obilježavanje godišnjice stradanja ovdašnjih Srba uđe u kalendar obilježavanja događaja od značaja za Republiku Srpsku.
Po riječima Desimira Šarenca, predstavnika malobrojnih mještana Starog Broda, ovo je za većinu ljudi iz ovog kraja prekasno, jer su se zbog izolovanost i vjekovne besputnosti raselili. Ali je ipak značajno da se ovaj strmi predio uz Drinu konačno otvori prema svijetu i bude mjesto okupljanja ljudi dobre volje, da se na licu mjesta uvjere u strahote ustaškog zločina i poklone sjenima srpskih žrtava.
Nakon ovog sastanka otpočela je široka akcija prikupljanja sredstava za freskopisanje unutrašnjosti kapele, nabavku oltara i ikonostasa.
Jedan od dosadašnjih najvećih donatora Goran Krlić, nastanjen u Austriji, a porijeklom iz ovog kraja, ovom prilikom predao je donaciju od preko dvije hiljade evra, prikupljenu od Srba iz Austrije.
(www.palelive.com / Fokus)