O Starom gradu na uzvišenju Lipovac iznad sastavaka Paljanske i Mokranjske Miljacke smo pisali u nekoliko navrata. Stari grad koji dio istoričara smatra čuvenim Hodidjedom, a dio posebnim gradom, se u posljednjih pedeset godina značajno izmijenio.
S obzirom na njegovu nepristupačnost, ostaci zidina grada su prkosile zubu vremena. Mještani okolnih sela, pamte zasvedenu gradsku kapiju, koja se obrušila u proteklih nekoliko decenija. Prvi put, manja istraživanja je sproveo Đoko Mazalić i svoja saznanja o ovom gradu napisao u Glasniku Zemaljskog Muzeja 1939. godine. On je napravio razliku između Starog grada i Hodidjeda za koji smatra da se on nalazio na Bulozima.
Međutim, 44 godine prije Mazalića ovim krajem je prošao putopisac Heinrich Renner i napisao: „…A dalje, gdje se desna obala nešto slabije uspinje, nalazi se turski mezaristan s velikim nadgrobnim spomenicima koji nisu ukopani u zemlju, već u donje ploče od mekšeg kamena. To je jedno šehidsko mezarje u kojem počivaju poginuli u minulim borbama za islam. Kao hrišćanski spomenik na te iste borbe, na lijevoj obali stoji razrušena tvrđava, zvana „Stari grad„, koja se ranije zvala „Hodidjed„. Ova tvrđava je oko polovine 15. vijeka bila jedno od uporišta turskih vojnih snaga, odakle su one pokušavale da osvoje druge prostore u Bosni koji su još bili pod hrišćanskom vlašću.“ Heinrichov zapis potkrjepljuje članak Turski vojvoda barak na Draguljama 1435. godine. Opširnije čitajte i ovdje.
Razumljivo, Stari grad čuva izuzetno važne činjenice, koje su počele da se naziru. Ako su ove zidine ostaci čuvenog Hodidjeda, onda je upravo ovdje rođena istorija cijele jedne regije i osnivanje grada Sarajeva.
Izmješteni stećci u podnožju grada
U podnožju Starog grada postoje dva stećka, koja je neko odbacio i izmjestio. Ovaj dio je nekada bio podgrađe, a brojni nalazi eksera i potkovica, govore da se ovdje nekada najvjerovatnije potkivala stoka.
Stećci su uspravni i pripadaju „prelaznom periodu“ (period Turskih osvajanja Bosne). U okolini su brojne rupe i rovovi. Za neke od njih narod kaže da su ovdje bile krečane.
Članovi PD Javorina istražili jamu u grebenu
Protekle sedmice, članovi Planinarskog društva Javorina, izviđačka sekcija, su se spustili u jamu, koja se nalazi u grebenu na kojem je podignut Stari grad.
Dragoljub Granić starješina odreda izviđača PD Javorina, je izjavio za naš portal da je jama istražena 1935. godine. Jama je ukupno duboka 35 metara i sastoji se od tri manje dvorane.
Bogata je pećinskim nakitom, a nastanili su je slijepi miševi. Na 20 metara dubine, se nalaze ostaci kostiju. Bez nekih ozbiljnijih i stručnih istraživanja se ne može utvrditi starost i porijeklo kostiju, što važi i za cijeli lokalitet Starog grada.
(www.palelive.com)