Penzioner Anton Blitvić /98/ proslavio je 78. godišnjicu Vazduhoplovnog zavoda „Orao“ u odijelu, sa brojnim odlikovanjima u Domu za starija lica „Natura“ na Palama.
Stigao u „Orao“ i ostao do kraja
Cijeli radni vijek od 15. februara 1952. do kraja juna 1983. godine proveo je u Vazduhoplovnom zavodu „Orao“ u Rajlovcu.
U svojoj 98. godini napisao je pismo direktoru Vazduhoplovnog zavoda „Orao“, koji se sada nalazi u Bijeljini, i čestitao godišnjicu postojanja, te rezultate u proizvodnji i remontu turbomlaznih motora svih vrsta.
Blitvić se kao vazduhoplovni oficir JNA 1947. nalazio u Vazduhoplovnoj školi u Beogradu, a nakon školovanja išao je u Kraljevo na službu da podučava one koji su bili za rad u jedinicama vazduhoplovstva, gdje je upoznao i djevojku Zlaticu iz tog mjesta.
On objašnjava za Srnu da je nakon određenog vremena sa suprugom donio odluku o prestanku službe u JNA, krajem decembra 1951.
U januaru 1952. dobija poziv da se javi u komandu vazduhoplovstva u Zemunu, gdje saznaje da je komanda odlučila da ga kao građansko lice uputi u Rajlovac u Vazduhoplovni zavod „Orao“ i postavi na mjesto načelnika sektora za kadrovske, pravne i opšte poslove i društveni standard.
Svoj radni vijek Blitvić je proveo na tom mjestu.
Blitvić je došao u firmu „Orao“ u februaru 1952. godine, a da prije toga nije ni znao za nju i o njenom premještanju iz Pančeva 1949. godine.
„Upoznao sam se o stanju remonta klipnih i mlaznih motora i kadrovskim stanjem u Zavodu koje je bilo jako loše. Kadar je bio nedovoljan, pa sam preuzeo na sebe organizaciju obuke i primao, po potrebi, inženjere“, navodi Blitvić.
Prema njegovim riječima, mnogim radnicima je obezbijedio posao i školovanje kako bi stekli kvalifikaciju mašinskog teničara, ali i smještaj.
Veliko dostignuće – remont mlaznih aviona
Blitvić podsjeća da su se na sastanku Kolegijuma 1970. godine vršile pripreme za preuzimanje obaveza remonta mlaznih motora, utvrđivao plan izrade rezervnih dijelova za taj remont, a 1972. vršen je prelazak na proizvodnju mlaznih motora.
„U `Orlu` je svaki drugi radnik bio aviomehaničar, svaki peti – tehničar,a svaki osmi imao je položen jedan ili dva kursa za strane jezika. Bili smo spremni da primimo veliku odgovornost za proizvodnju mlaznog motora“, sjeća se Blitvić.
On napominje da je vodnik vazduhoplovnog zavoda, visokokvalifikovani metalostrugar u procesu proizvodnje mlaznih motora 1974. godine, vršio izradu dijela turbine mlaznog motora.
„U Jugoslaviji nije bilo bolje firme od `Orla`. Od radnika se mnogo tražilo, ali se i davalo – tako smo imali 97 odsto riješenih stambenih pitanja“, prisjeća Blitvić.
On napominje da je tada bilo mirno vrijeme i dobri međuljudski odnosi, ali da je građanski rat sve prelomio.
Blitvić je dobitnik mnogih priznanja, plaketa, ordena i povelja u preduzeću.
Životopis sa 94 godine
Penzionerske dane Blitvić provodi čitajući svoj životopis, čitko napisan sa pratećim slikama.
„Tu sam pisao o životu u `Orlu`, mojim nagradama, uspjesima, šta sam doživio u ratu…To želim da prenesem na nove generacije“, napominje Blitvić, koji piše i aneks životopisa, jer je izostavio neke stvari.
Blitvić navodi da je 2019. godine slomio kuk, da je operisan u Sarajevu, i da je na Pale došao na dalje liječenje.
„Moj sin je utvrdio da je Dom za starija lica `Natura` najbolje mjesto za mene jer ima odlične uslove“, ističe on.
Kad god je mogao, kao penzioner, Blitvić je odlazio u Vazduhoplovni zavod „Orao“ u Bijeljinu, a kada nije mogao – obraćao im se pismom, što je učinio i krajem oktobra za godišnjicu.
Blitvić je poručio direktoru Zavoda Mladenu Stojanoviću i svim zaposlenima da će se vidjeti dogodine u Bijeljini na godišnjici.
(www.palelive.com / Srna)
Plemenit čovjek! Živ i zdrav bio još dugo godina!