On je dodao da je ovo na neki način „tiha agresija jedne države na drugu nekonvencionalnim naoružanjem“.
„Ovo je žposljednji vozž u koji treba sjesti kako ne bi došlo do gradnje ovog odlagališta, a koje može ugroziti stanovništo koje živi u okolini više stotina godina“, rekao je Đurić.
Akademik Vitomir Popović, koji je član Pravnog tima Savjeta ministara za Trgovsku goru, rekao je da postoji mogućnost se ovaj spor rješava pred međunarodnim i evropskim sudskim instancama na čemu bi radio određeni broj stručnjaka, jer je gradnjom odlagališta pogođena susjedna država, u ovom slučaju BiH.
„Time bi de fakto Hrvatska bila zatrpana tužbama, čime bi se stvorio određeni alarm i problem doveo i na najviši nivo EU“, rekao je Popović novinarima i dodao da bi bilo poželjno uputiti Hrvatskoj diplomatsku notu da se izjasni i podnese informacije od značaja u vezi sa ovim problemom.
On je, takođe, rekao da sumnja da iza svega stoje neke zemlje EU, te upitao – kako to da se odjednom od skladišta nuklearnog otpada prešlo na gradnju odlagališta?
Popović kaže da se Hrvatskoj recipročno i legalnim metodama može odgovoriti gradnjom sličnog odlagališta kod Dubrovnika.
Predsjedavajući Ekspertskog tima Savjeta ministara za Trgovsku goru Emir Dizdarević naveo je da treba snažno i institucionalno odgovoriti na namjere Hrvatske da izradi pomenuto odlagalište na Trgovskoj gori.
„Taj otpad koji namjeravaju dovesti i objekat koji žele napraviti mora zadovoljiti sve međunarodne konvencije i principe“, rekao je Dizdarević.
On je ponovio da se na tom planu moraju poštovati svi međunarodni standardi, principi, zakonodavstvo i slično.
„Na primjer, Slovenija ne može da pusti nuklearni otpad iz Elektrane žKrškož dok ne budu ispunjeni svi uslovi za neku drugu lokaciju“, rekao je Dizdarević.
Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane „Krško“, kao i postojeći institucionalni otpad, odlaže u opštini Dvor, na granici sa BiH.
Nadležne institucije na svim nivoima vlasti u BiH imaju jednoglasan stav o neprihvatljivosti odlaganja radioaktivnog otpada u neposrednoj blizini granice, jer bi time bilo ugroženo zdravlje stanovnika u 13 opština u Republici Srpskoj i Federaciji BiH u slivu rijeke Une, kao i životna sredina.
(www.palelive.com / Srna / Foto: Glas Srpske)