Огласи
FOČA – Prosvjeta bez duhovnosti i bez hristocentričnosti osuđena je na grijeh ili na grešku, poručeno je danas sa obilježavanja krsne slave Bogoslovskog fakulteta „Sveti Vasilije Ostroški“ u Foči.
Bogoslovski fakultet proslavio je svog zaštitnika Svetog Vasilija Ostroškog i 29 godina postojanja, liturgijom i lomljenjem slavskog kolača u Hramu Svetog Save i svečanom akademijom u Gradskom pozorištu na kojoj su uručene diplome za 12 diplomiranih studenata i osam mastera i magistara teologije, koji su ta zvanja stekli u proteklih 12 mjeseci.
O ulozi duhovnosti u prosvjeti i prosvjete u duhovnosti, kao svjedočenju duhovno-pedagoške cjelovitosti, besjedio je asistent Bogoslovskog fakulteta Rade Bulajić.
On je istakao da je prosvjeta kod Srba vijekovima živjela isključivo u okvirima Crkve, a u novo vrijeme se institucionalizovala, od kada se, kako je naveo, svjetovna prosvjeta ograđuje od vijekovne crkveno-tradicionalne koja je ostala hristocentrična.
„Prosvjeta koja u osnovi nije hristocentrična i koja traži originalne puteve okrenute budućim vremenima očekuje promašaj ili rečeno rječnikom pravoslavnog aketskog predanja – osuđena je na grijeh ili grešku“, rekao je Bulajić.
Citirujući ruskog duhovnika Jovana Krestjankina, Bulajić je napomenuo da grijeh rađa duhovno sljepilo, te da gordost, duhovno sljepilo i borba protiv istine čine čovjeka djelatnikom tame, od njega Bog odstupa, a rezultat toga su mržnja prema bližnjem i zavist.
Bulajić je istakao da Sveti Vasilije Ostroški, patron Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči, svjedok Hrista vaskrsloga, istinski prosvjetitlj i učitelj, poučava da put ka Bogu počinje smirenjem, čiji je dublji smisao spoznaja svoje grešnosti, odnosno svog duhovnog sljepila.
„Svako od nas ko spozna sopstveno sljepilo, uvjeriće se u svoju slabost, prestaće da se oslanja na sebe i svoju pravednost, tražiće pomoć i izlječenje od Boga i njegovih svetih ugodnika, obraćanjem njemu sa molitvom za prosvjetljenje i spasenje, poput cara Davida zavapiće – otvori oči moje da bih vidio sva čudesa zakona tvojega“, poručio je Bulajić.
Rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu Milan Kulić poručio je na svečanoj akademiji da im je čast i privilegija što su jedan od rijetkih univerziteta koji u svom sastavu imaju Pravoslavni bogoslovski fakultet.
On je naglasio da su porodične vrijednosti i povratak Crkvi i Bogu jedini i siguran garant prosperiteta i opstanka srpskog naroda i da u tom smislu studenti koji završavaju ovaj fakultet imaju posebnu ulogu.
Dekan Bogoslovskog fakulteta Vladislav Topalović podsjetio je da je Sveti Vasilije Ostroški bio veliki asketa, ali i episkop, što ga čini uzorom za studente koji studiraju Pravsolavni bogoslovski fakultet.
On je naveo da na ovom fakultetu studiraju studenti iz Srpske, BiH, regiona i zemalja Evrope.
„Svugdje je humanistička nauka u krizi danas kada je obrazovanje nekako previše tržišno orjentisano, ali pošto smo jedini prvasovlani bogoslovski fakultet u BiH još uvijek uspijevamo da svake godine upišemo oko 40 novih studenata“, rekao je Topalović.
On je napomenuo da je ova škola nastala 1882. godine i da na amblemu Univerziteta u Istočnom Sarajevu stoji upravo ta godina, te da u Evropi samo stari i veliki univerziteti imaju teološki fakultet.
Svečanoj akademiji prisustvovao je i sekretar Ambasade Srbije u BiH Kosta Negovanović koji je istakao da je Amabasada ponosna na uspješnu saradnju bogoslovskih fakulteta u Foči i Beogradu.
Među 12 diplomiranih teologa, diplomu je danas primila i Fočanka Branka Stanojević.
„Trenutno sam na master studijama, nastavljam svoje školovanje na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu. Odrđujem i pripravnički staž u školi u Foči i sebe u budućnosti vidi kao vjeroučitelja“, rekla je Stanojevićeva.
Na svečanoj akademiji uručene su i nagrade najboljim studentima, među njima i Darku Krsmanu, studentu četvrte godine. On ističe da mu je odmalena sveštenički poziv na prvom mjestu.
„Učenje na bilo kojem fakultetu iziskuje veliki trud i podvig i predstavlja jedan vid askeze. Tako I na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu, izučavajući ove nauke stičemo veoma važna znanja za svešteničku službu, a s druge strane i za profesorski poziv gdje i samoga sebe vidim u budućnosti“, rekao je Krsman.
Bogoslovski fakultet u Foči, tada kao Duhovna akademija, osnovan je 1994. godine i smatra se nasljednikom Bogoslovije iz Sarajeva, koja je postojala od 1882. do 1941. godine.
(www.palelive.com/Srna)
