Pejić je na sjednici Skupštine grada istakao da treba zadužiti poslanike sa ovog područja u Narodnoj skupštini Republike Srpske da pokušaju da izlobiraju takav amandman. „Tim amandmanom bi trebalo omogućiti da ova sredina ima ono što joj pripada, jer se radi o bolnici koja je poslije Banjaluke, po broju službi najobimnija u RS“, pojasnio je Pejić, koji je i doktor u Bolnici Kasindo.
Zakonom o transfuzijskoj medicini, koji je donesen 2008. godine, predviđeno je da Bolnica Kasindo nema službu zavoda za transfuzijsku medicinu.
Prema Pejićevim riječima, ukoliko Zakon ostane na snazi u ovakvoj formi, nakon 2012. godine u bolnici Kasindo neće moći da se uzima i obrađuje krv i biće dovedeno u pitanje funkcionisanje bolnice, prije svega odjeljenja hirurgije, hematologije, internog, ginekologije i svih ostalih grana koje koriste krv.
„Ako Zakon ostane na snazi, niz procedura i aktivnosti u koje smo uložili jako puno truda i sredstava ostaće bez efekta, a rad bolnica će biti doveden u pitanje“, upozorio je Pejić.
Pejić je podsjetio da je Zakonom o transfuzijskoj medicini formiran Zavod za transfuzijsku medicinu sa sjedištem u Banjaluci, koji ima regionalne centre ovlašćene da uzimaju i obrađuju krv.
Prema tom zakonu, Klinički centar Istočno Sarajevo je 2008. godine izuzet iz šeme regionalnih centara i planirana je samo bolnička služba koja neće moći da uzima krv i da ima dobrovoljne davaoce.
(www.palelive.com / Srna)