Огласи
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva LJubiša Ćosić izjavio je da međunarodni faktor nije želio da se mnogo priča o zločinima koje su pripadnici takozvane Armije BiH počinili nad Srbima u zloglasnom logoru „Silos“ u Tarčinu što potvrđuje i činjenica da se veliki broj srpskih logoraša ubrzo po izlasku iz ovog kazamata odselio u Australiju, Kanadu i SAD.
Nakon obilježavanja 27 godina od raspuštanja logora za Srbe „Silos“, Ćosić je novinarima rekao da to jasno govori da nije bilo u interesu da ti ljudi pričaju o strahotama koje su preživjeli.
„Dužni smo da napomenemo da su ljudi ovdje zatvarani samo zato što su bili Srbi. To govori o karakteru rata i o činjenici da je u BiH bio građanski rat, a ne agresija, pošto su u ovom logoru bili zatočeni domicilni stanovnici ovog područja“, naglasio je Ćosić.
On smatra da je na današnji dan potrebno poslati poruku da se ovakvi zločini nikada ne ponove na ovim prostorima i da nikada nijedna majka, dijete i čovjek ne doživi takvu tragediju. Ćosić je istakao odgovorni za zločine moraju da odgovaraju.
Govoreći o presudi za šestorici optuženih u predmetu „Silos“, Ćosić je naveo da je potrebno istrajati i istražiti preostalih 126 logora na području Sarajeva i utvrditi koliko je ljudi tu njima bilo, kako su stradali, kao i ko su izvršioci i nalogodavci.
Predstavnik institucija Republike Srpske Miroslav Vujičić rekao je da je istorija srpskog naroda puna primjera gdje su ljudi zatvarani u ovakva sablasna mjesta samo zbog nacionalne pripadnosti.
„Na nama je da se podsjećamo, da upozoravamo sve u Srpskoj i BiH, ali i da učimo omladinu kako nam se ne bi ponovile ovakve stvari i da niko ne bude zatvaran zbog svog imena i prezimena. Na nama je da prizivamo univerzalnu vrijednost, da pravda stigne nalogodavce“, istakao je Vujičić.
Predsjednik Udruženja logoraša Sarajevsko-romanijske regije Slobodan Mrkajić rekao je da su na ovo mjesto danas došli da odaju počast za više od 600 civila, od kojih 24 nisu preživjela, koji su bili izloženi stravičnoj torturi pripadnika takozvane Armije BiH.
Mrkajić, koji je bio zatočen u Silosu, rekao je da je osim premlaćivanja, vađenja zuba konjskim kliještima i izgladnjivanja, doživio i da uriniraju po njemu i udaraju ga metalnim predmetom u glavu.
Predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske Ane Mihajlov rekao je da je logor „Silos“ jedan od brojnih logora na području BiH, ali da je specifičan po tome što je formiran u maju 1992. godine, a rasformiran 27. januara 1996. godine, odnosno više od dva mjeseca nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
„Logor je formiran uz saglasnost i naredbu lokalne i republičke bošnjačke vlasti, a karakteristično je to da je za zločine koji su u `Silosu` počinjeni osuđeno šest zločinaca, uglavnom iz političkog, policijskog i vojnog vrha opštine Hadžići“, ukazao je Mihajlov.
On je naglasio da je odlukom Skupštine opštine Hadžići dodijeljeno milion KM za odbranu zločinaca, što, kako je naveo, govori o prirodi ovog logora, koji je bio isključivo za ljude srpske nacionalnosti.
Većina logoraša koji su dočekali slobodu danas uglavnom živi u prekookeanskim zemljama, daleko od mjesta zločina i zloglasnog logora koji je zatvoren na Svetog Savu, 27. januara 1996. godine, i to dva mjeseca od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma i predviđenog roka za raspuštanje logora u BiH.
Ranija svjedočenja srpskih logoraša potvrđuju da je logor „Silos“, koji su muslimanske vlasti osnovale 11. maja 1992. godine u objektu u kojem se prije rata čuvala pšenica, imao sve elemente zloglasnog logora Aušvic iz Drugog svjetskog rata.
(www.palelive.com / Srna)
