VIŠEGRAD – Proslavljeni srpski režiser Emir Kusturica izjavio je da Vidovdan, koliko god da je bio bolan za srpski narod u prošlosti, danas postaje srećan trenutak jer Srbi dobijaju Andrićgrad – još jedan grad koji je jedinstven u slovenskoj kulturi.
Kusturica je, uoči zvaničnog otvaranja Andrićgrada i obilježavanja 100 godina od početka Velikog rata, rekao da će kulminacija proslave, kojoj prisustvuju najviši zvaničnici Republike Srpske i Srbije, biti performans u kojem će se Gavrilo Princip, kao glasnik slobode, spustiti sa neba na anđeoskim krilima i ubiti Franca Ferdinanda.
„On je prije svega glasnik slobode, čovjek koji je donio slobodu robovima. Mi ćemo oživjeti sjećanje na one koji su svojim potezima južnoslovenskim narodima dali šansu da se emancipuju. Uopšte nema dileme o Principu kao glasniku slobode“, rekao je Kusturica za „Politiku“.
On je naglasio da je još za vrijeme Josipa Broza Tita bilo provokacija da se Gavrilo Princip označi kao nacionalista, a da je on prije svega bio revolucionar.
„Sjećam se da je moj otac jednom novinaru šezdesetih godina rekao da je Princip bio revolucionar, a ne nacionalista. Veliki ljudi koji donose promjene imaju krila, a Princip je branio ideju slobode“, rekao je Kusturica.
Proslavljeni režiser kaže da danas više ni mala djeca ne vjeruju da su Srbi započeli Veliki rat i naglašava da mu je žao što je autor njige „Mjesečari“ Kristofer Klark, koji je nedavno posjetio Beograd, prošao nekažnjeno zbog onog što je napisao u svojoj knjizi koja je postala svjetski bestseler.
„Meni je veoma žao što je Kristofer Klark prošao tako nekažnjeno, jer je najprije o nama nakaradno govorio kao o posljednjim teroristima, a onda je došao u Beograd i rekao da mi nismo klijenti Zapada. A napisao je to što je napisao. Čini mi se da postoji cijeli lanac između 1914. i 1992. godine, gdje se u nekom prigušenom tonu zaboravlja prošlost i ko je bio žtrtva i ko je bio zločinac i da se žrtve pretvaraju u zločince“, rekao je Kusturica.
Govoreći o načinima da se odbrani ideja slobode koju su nosili Princip i njegovi saborci, Kusturica je istakao da se ona prije svega brani poštivanjem tradicije i njenim oživljavanjem.
„Zato mislim da je obilježavanje 100 godina od početka Velikog rata podsjećanje na slobodu koja je izborena. Izborili smo se za slobodu, ali sada je pravo pitanje da li ćemo uspjeti da je održimo. Mislim da ima šanse. Kod nas postoje ljudi koji cijene slobodarstvo i koji kroz institucije, ali i kroz razvijanje individualizma, koje nam je urođeno, mogu da sačuvaju stečenu slobodu“, zaključio je Kusturica.
(www.palelive.com / Srna)