Огласи
ISTOČNO SARAJEVO – U crkvi Svetog velikomučenika Đorđa u Miljevićima u Istočnom Sarajevu služen je parastos za 42 ubijena pripadnika bivše JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine, nakon čega su učesnici pomena autobusima otišli u Sarajevo, gdje će mirnom šetnjom ulicom u kojoj je izvršen zločin položiti cvijeće i prislužiti svijeće.
Mirnoj šetnji nekadašnjom Dobrovoljačkom ulicom, između ostalih, prisustvovaće predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Petar Đokić.
Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se početkom maja 1992. godine mirno povlačila iz Sarajeva, prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje Republike BiH.
Iako je za bezbjednost vojnika garantovao tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, kolona JNA nije bezbjedno izašla iz Sarajeva, već je prekinuta i napadnuta.
Mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je 207 zarobljeno. Prvi napad je izvršen 2. maja na Dom JNA, a sve kasarne JNA u ovom gradu bile su blokirane i pod opsadom muslimanskih paravojnih snaga, koje su im isključile struju, vodu i telefone.
Pravosudne institucije BiH, uprkos tvrdnjama da „rade“ na tom slučaju, ni nakon 22 godine od krvavog zločina u Dobrovoljačkoj ulici nisu učinile ništa na procesuiranju krivaca, a porodice žrtava nisu dobile odgovore na pitanja ko je naredio, a ko poubijao nedužne mladiće.
Prema brojnim svjedočenjima i presretnutim razgovorima tadašnjih muslimanskih lidera, zločin u Dobrovoljačkoj početkom maja 1992. godine nad nedužnim vojnicima, oficirima i građanskim licima na službi počinili su pripadnici takozvane Armije RBiH i Teritorijalne odbrane RBiH.
Javnost u Republici Srpskoj sve ove godine ogorčena je zbog sporosti i neefikasnog procesuiranja zločina u Doborovoljačkoj ulici, iako su u istragama najčešće pominjana imena bila: Jovan Divjak, Ejup Ganić, Jusuf Pušina, Hasan Efendić, Zaim Backović – Zagi, Dragan Vikić, Jovica Berović, Emin Švrakić, Damir Dolan, Jusuf Kecman, Ibrahim Hodžić, DŽevad Topić zvani Topa, Fikret Muslimović, Rešad Jusupović, kao i neizostavni Ismet Bajramović – Ćelo…
Odata počast stradalim vojnicima JNA
Članovi porodica vojnika nekadašnje JNA, stradalih u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine, kao i preživjeli zločina i zvaničnici Republike Srpske, na čelu sa premijerom Srpske Željkom Cvijanović, mirno su danas u koloni stigli u Dobrovoljačku ulicu i odali počast stradalima.
Učesnici obilježavanja, među kojima je bio i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Petar Đokić, te predstavnici lokalnih vlasti, su na mjestu stradanja vojnika JNA položili ruže i prislužili svijeće.
Cvijanovićeva je, osuđujući ovaj strašni krvavi zločin, istakla da mjesto pogibije pripadnika JNA zaslužuje institucionalno i ljudsko pamćenje.
Ona je još jednom izrazila ogorčenost činjenicom da je pravosuđe BiH zakazalo u procesuiranju ovog ratnog zločina.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova /MUP/ Kantona Sarajevo obezbjeđivali su ovaj skup, koji je protekao mirno i dostojanstveno.
Nakon mirne šetnje, polaganja cvijeća i paljenja svijeća u Dobrovoljačkoj ulici, obilježavanje 22 godine od stradanja pripadnika JNA u ovoj sarajevskoj ulici biće nastavljeno na vojničkom groblju u Miljevićima.
Obilježavanju prisustvuju i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda parlamenta BiH Staša Košarac, ambasador Srbije u BiH Stanimir Vukićević, poslanici u Narodnoj skupštini Srpske i poslanici i delegati parlamenta BiH iz Srpske.
Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se početkom maja 1992. godine mirno povlačila iz Sarajeva, prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje Republike BiH.
Iako je za bezbjednost vojnika garantovao tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, kolona JNA nije bezbjedno izašla iz Sarajeva, već je prekinuta i napadnuta.
Mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je 207 zarobljeno. Prvi napad je izvršen 2. maja na Dom JNA, a sve kasarne JNA u ovom gradu bile su blokirane i pod opsadom muslimanskih paravojnih snaga, koje su im isključile struju, vodu i telefone.
Košarac: Izetbegović bi trebalo konačno da progovori
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda parlamenta BiH Staša Košarac izjavio je da je neobjašnjivo da ni nakon 22 godine od stradanja vojnika nekadašnje JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu niko nije procesuiran, ali i da to dovoljno govori o značajnoj dominaciji politike u BiH i dijela međunarodne zajednice, koju provode Tužilaštvo i Sud BiH.
„Pravosudne institucije u BiH ne rade svoj posao i imaju selektivan pristup pravdi, što je jedna ružna poruka“, rekao je Košarac novinarima u Istočnom Sarajevu, nakon parastosa za 42 ubijena pripadnika bivše JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine, koji je služen u crkvi Svetog velikomučenika Đorđa u Miljevićima.
On je istakao da u slučaju „Dobrovoljačka“ niko ne može biti amnestiran.
„Mislim, prije svega, na politički vrh tadašnje Republike BiH i ljude koji su i danas u javnom, političkom životu, a koji su bili akteri ovog događaja. Oni konačno moraju da progovore i kažu šta se sve tih dana dešavalo u Sarajevu, odnosno Dobrovoljačkoj“, rekao je Košarac.
On je naglasio da, prije svega, misli na funkcionera SDA Bakira Izetbegovića koji je bio „ključna karika“ u ovom događaju i koji bi morao da odgovori šta je tih dana radio, kako je moguće da su jedinice Unprofora i vozila sa oznakom Crvenog krsta bili legitimni vojni ciljevi, kao i da odgovori na stavove koje je nedavno iznio general takozvane Armije BiH Jovan Divjak.
Prije polaska u Dobrovoljačku ulicu, Košarac je naglasio da učesnici pomena žele dostojanstveno da obilježe stradanja.
„Ne želimo da prkosimo, nego samo da odamo počast nevino nastradalim pripadnicima JNA koji su, povlačeći, nastradali“, rekao je Košarac.
U crkvi Svetog velikomučenika Đorđa u Miljevićima danas je služen parastos za 42 ubijena pripadnika bivše JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine.
Cvijanović: Sačuvati sjećanje na teški zločin
Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović poručila je danas iz Dobrovoljačke ulice, gdje su prije 22 godine mučki ubijeni pripadnici nekadašnje JNA, da je važno sačuvati institucionalno, narodno i individualno sjećanje na teške zločine koji su se desili na tom mjestu u Sarajevu.
„Ova ulica nosi nekoliko simbolika i sve su jako tužne. Jedna je da je to grobnica zajedništva u kojem smo nekada živjeli u bivšoj državi, ali to je i grobnica pravosuđa BiH, koje nije smoglo snage da procesuira ovaj slučaj i da adekvatno kazni počinioce“, istakla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da je najtužnije i najtragičnije to što je Dobrovoljačka ulica grobnica za 42 ljudi različitih nacionalnosti, koji su služili zajedničku vojsku i koje su roditelji poslali da doprinesu zajedništvu u bivšoj Jugoslaviji.
„Zahtijevamo da se dođe do pravde, do pravde za sve one koji su počinili zločine. Nemoguće je da se toleriše da jedni zločini imaju veću težinu, a da drugi nemaju i ostanu neprocesuirani“, rekla je predsjednik Vlade Srpske novinarima u Sarajevu.
Cvijanovićeva je istakla da je zbog toga danas došla u Sarajevo, odakle šalje poruku da za ovaj zločin zaista mora postojati institucionalno, ali i ljudsko pamćenje.
Na pitanje novinara kako gleda na činjenicu da na ovom skupu nema nikog od zvaničnika iz Federacije BiH /FBiH/, predsjednik Vlade Srpske rekla je da je to još jedan od dokaza kakva je BiH zemlja.
„Sve dok svi ne smognemo snage da budemo dovoljno pošteni i dovoljno ljudi na svim mjestima koja su bila stratišta, i da odamo poštu svima koji su stradali, BiH neće imati budućnost“, dodala je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, sramna je činjenica da su pojedini predstavnici pravosuđa BiH navodili da je kolona JNA, koja se mirno i po dogovoru povlačila iz Sarajeva, bila legitiman vojni cilj.
„Prosto je nevjerovatan i način na koji je Tužilaštvo BiH obustavilo istragu u predmetu `Dobrovoljačka ulica`, iako postoje brojni dokazi, slike i snimci tijela mrtvih vojnika na ulicama Sarajeva. Kakve to još dokaze treba tražiti?“, zapitala je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da to nije političko, nego isključivo pravno pitanje, koje traži pravne odgovore u vezi sa svim zločinima nad Srbima u Sarajevu.
„Pravo u ovom slučaju nije odigralo nikakvu ulogu, osim one koja je sramna kada je u pitanju strašni zločin u Doborovoljačkoj ulici“, dodala je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je naglasila da je za svaku osudu sve ono što iz federalnog Sarajeva dolazi kao opstrukcija ili omalovažavanje obilježavanja godišnjice stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici.
„Strašno je da i poslije 22 godine mi u Dobrovoljačku ulicu moramo da dolazimo sa ovoliko jakom policijskom pratnjom, ali ako je to način da se tako štiti bezbjednost učesnika ovog događaja, onda to mogu da prihvatim“, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je ocijenila tragičnom činjenicu da još nisu utvrđeni krivci za ovaj strašni zločin, kao i činjenica da neko još uvijek spekuliše o broju žrtava.
Cvijanovićeva je ponovila da je duboko ubijeđena da su u Dobrovoljačkoj ulici „sahranjene mnoge vrijednosti“, i da je pravosuđe u BiH moralo da procesuira ovaj zločin, jer to porodice stradalih zaslužuju.
„Ovo je mjesto gdje treba tražiti pravdu, kao što se pravda, s pravom, traži na svim drugim mjestima u BiH, gdje su ljudi stradali“, zaključila je Cvijanovićeva.
Đokić: Srbi traže pravdu, ali nje u BiH nema
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Petar Đokić poručio je danas iz Dobrovoljačke ulice u Sarajevu da svi koji su došli na obilježavanje 22 godine od stradanja vojnika JNA uporno zahtijevaju pravdu i procesuiranje tog zločina.
„Ako to ne želi više da procesuira Haški sud ili Sud BiH, neka to učini sud Srbije, koji ima i obavezu i pravo da se bavi ovim pitanjem i da procesuira one koji su izvršili zločin nad pripadnicima JNA 2. i 3. maja 1992. godine“, rekao je Đokić novinarima u Sarajevu.
On je naglasio da srpski narod u Republici Srpskoj posebno vrijeđa to što se ti zločinci pokušavaju pretvoriti u heroje i što pravda još nije stigla za ovaj teški zločin.
Đokić je podsjetio da se u Sarajevu desio težak ratni zločin 2. i 3. maja 1992. godine, kada su ubijena 42 pripadnika JNA, od kojih 32 Srba, šest Hrvata, dva Bošnjaka i dva Albanca, te da je u toj grupi bilo i nekoliko građanskih lica na službi u JNA.
„Oni su trebali na miran način da izađu iz Sarajeva na osnovu političkog dogovora od 26. aprila 1992. godine. Neki ljudi u Sarajevu nisu imali dovoljno poštovanja prema dogovorima, nosili su u sebi neki drugi poriv i namjeru kojim su pokrenuli spiralu zločina i rata u BiH i ubrzali njegovo širenje na cijelom prostoru BiH“, rekao je Đokić.
Članovi porodica vojnika nekadašnje JNA koji su stradali u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine, kao i preživjeli zločina i zvaničnici Srpske, na čelu sa premijerom Željkom Cvijanović, danas su u Dobrovoljačkoj ulici odali počast stradalima.
Pandurević: Zašto ne postoje bezbjednosne garancije za srpska stratišta
Poslanik SDS-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Aleksandra Pandurević rekla je da danas treba da se oglase svi „dušebrižnici iz Sarajeva koji pišu razna pisma“ na adrese EU i OHR-a i da kažu zašto u Federaciji BiH /FBiH/ još ne postoje osnovne bezbjednosne garancije da porodice stradalih posjete srpska stratišta.
„Zašto u FBiH ni 22 godine nakon rata porodice nastradalih Srba ne mogu da posjete stratišta? Dozvoljeno im je da posjete dva stratišta – `Dobrovoljačku` i `Tuzlansku kolonu`. Ni za jedno drugo stratiše, nijedan logor u Sarajevu ne dozvoljava se da se tamo ode, što je velika bruka i mrlja na obrazu FBiH“, rekla je Pandurevićeva novinarima u Istočnom Sarajevu.
Prema njenim riječima, to je i „na obrazu“ Tužilaštva BiH, jer bi osnovni red bio da se glavni tužilac BiH Goran Salihović danas pojavio na obilježavanju 22 godine od zločina u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
„Ako kaže da ne može da spava zbog žrtava u ovom ratu, bilo bi lijepo zbog poštovanja i pijeteta prema žrtavama da je došao, ili da se danas oglasi i kaže kada će konačno Tužilaštvo BiH odgovoriti na prigovor Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske“, rekla je Pandurevićeva.
Ona očekuje da Salihović saopšti javno da li je zaista ad akta i zauvijek završen predmet „Dobrovoljačka“.
Članovi porodica vojnika nekadašnje JNA, stradalih u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine, kao i preživjeli zločina i zvaničnici Republike Srpske, na čelu sa premijerom Srpske Željkom Cvijanović, danas su u Dobrovoljačkoj ulici odali počast stradalima.
(www.palelive.com / Srna)
