Riječ je o imovini koja je Srpskoj i BiH pripala sukcesijom nekadašnje SFRJ, a osim deklarativne podrške hrvatskih zvaničnika da ovo pitanje treba da bude što prije riješeno, u praksi se, u stvari, ne čini ništa konkretno.
Oštećene firme i nadležne institucije u RS u BiH već godinama čekaju na međudržavni sporazum o imovini između Hrvatske i BiH.
Pitanje imovine bilo je jedno od dominantnih i tokom ovonedjeljne posjete članova Predsedništva BiH Zagrebu, ali stiče se utisak da se opet, osim spremnosti da stvari budu konačno riješene, nije napravio korak naprijed.
Predsjedavajući Predsjedništvu BiH Nebojša Radmanović, poslije susreta sa hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor, rekao je da je na sastanku pokrenuto pitanje sporazuma o imovinsko-pravnim odnosima, uz ocjenu da je zbog nerješavanja ovog problema odgovornost podjednaka.
Glavni pravobranilac RS Slobodan Radulj kaže, za „Novosti“, da ovo pitanje jedino može da bude rešeno međudržavnim sporazumom BiH i Hrvatske.
– Brojna preduzeća iz Srpske imaju imovinu u Hrvatskoj koja je tokom i poslije rata privatizovana, kako uz saglasnost hrvatske vlade, ali i bez nje. Riječ je o ozbiljnom i složenom problemu, koji treba hitno rješavati – naglasio je Radulj.
Prema njegovim riječima, rešavanje pitanja imovine je trenutno zamrznuto, sve dok ne bude potpisan sporazum.
– Kada je u pitanju imovina RS, uglavnom je riječ o odmaralištima, poslovnim i ugostiteljskim prostorima, a imovinu u Hrvatskoj imaju rudnici „Ljubija“, banjalučko preduzeće „Jelšingrad“ i neke firme sa Pala i iz drugih gradova u RS – precizirao je Radulj.
Eksperti smatraju da interes aktuelne hrvatske vlade nije rješavanje pitanja državne imovine, s obzirom na to da BiH u ovoj zemlji posjeduje vrijedne vile, hotelske komplekse, zemljište, ali i mnoge umjetnine, posebno na hrvatskom primorju.
Navode i da je vlada Ive Sanadera uporno odbijala da zaključi sporazum o imovinsko-pravnim odnosima sa BiH.
Međutim, očekuje se da bi bojazan od blokade pridruživanja Ervopskoj uniji, hrvatske vlasti, ipak, mogla da natjera da započnu rješavanje ovog pitanja.
Evropski parlament je rezolucijom obavezao sve buduće članice EU da riješe bilateralna pitanja sa susjedima prije ulaska u ovu organizaciju.
Hrvatska s BiH takođe nije riješila ni pitanja granica, Luke Ploče, povratka izbjeglih i raseljenih osoba. Sve ovo BiH bi mogla da postavi kao prepreku ulasku Hrvatske u EU, tražeći zaštitu svojih interesa od evropskih institucija.
S druge strane, BiH je Hrvatskoj vratila svu državnu imovimu, ali i imovinu svih komapnija, uz manje izuzetke.
(www.rsplaneta.com / Večernje Novosti)