Огласи
Jedno od sedam svjetskih čuda je hram boginje Artemide u gradu Efesu u Maloj Aziji (danas Turska).
Hram se nalazi u blizini starog i novog Efesa, ali i grada Selčuka u blizini obale Egejskog mora. Oko 50 km na sjeveru je grad Izmir, treći po veličini grad u Turskoj, velika luka i drugi ekonomski centar u zemlji.
Hram je podignut 550. godine p.n.e. u slavu Artemide – grčke boginje lova, divljine i plodnosti, na temeljima iz 7. vijeka p.n.e.
Prema predanjima su ga podigli Kritski graditelj Hersiferon iz Knososa pod pokroviteljstvom lidijskog kralja Kreza. Hram je bio površine 73 x 141m, ukrašen sa 137 stubova, koji su opasivali hram u dva reda i bio je četiri puta veći od Partenona u Atini. Hram je bio ukrašen bronzanim statuama koje su izvajali najumešniji umjetnici tog doba: Fidija, Polikleit, Kresilas i Fradmon.
Godinama su hram posjećivali trgovci, turisti, umjetnici i kraljevi koji su odavali počast boginji zavještajući dio svoje zarade hramu. Nedavnim arheološkim iskopavanjima na ovoj lokaciji otkriveni su darovi koje su hodočasnici koji su dolazili čak iz Persije i Indije posvetili Artemidi – naušnice, narukvice i ogrlice od zlata, statue Artemide izvajane od zlata i slonovače i drugi artefakti izuzetne vrijednosti i ljepote.
U noći 21. jula 356. godine p.n.e, čovjek po imenu Herostratus je, u namjeri da se proslavi i da njegovo ime ovjekovječi istorija, zapalio hram koji je sagorio do temelja. Te iste noći rođen je i Aleksandar Veliki (Makedonski). Poznati istoričar tog doba Plutarh zapazio je neobičnu slučajnost i zabilježio da „u toj noći boginja nije obitavala u svom hramu, jer je prisustvovala rođenju budućeg velikog vojskovođe, te nije mogla da spasi svoj hram od uništenja.“ Tokom naredne dvije decenije, hram je obnovljen, u čemu je značajno pomogao sam Aleksandar Makedonski koji je u to doba već bio osvojio i pokorio cijelu Malu Aziju.
Goti su srušili hram 262. godine n.e, Efežani su se zavjetovali da će ga ponovo obnoviti. Ipak, do 4. vijeka n.e. većina Efežana je prihvatila hrišćanstvo i hram je izgubio svoj religijski značaj. Posljednje poglavlje istorije vezano za ovaj hram odigralo se 401. godine n.e. kada ga je srušio Sveti Jovan Hrizostom. Kasnije je Efes napušten, a arheološka iskopavanja ove lokacije započela su tek krajem 19. vijeka. Iskopavanjima su otkriveni temelji hrama i put koji je vodio do ove lokacije.
Hram danas
Danas se od impozantne i impresivne građevine koja je očaravala sve koji su dolazili u drugi po veličini grad na Mediteranu u to vrijeme mogu vidjeti samo ostaci temelja i mjesto na kojem se ovaj hram nekada nalazio.
Turisti iz cijeloga svijeta dolaze vidjeti hram i dnevno ovo mjesto posjećuje i preko 5.000 turista. Hram se nalazi u blizini popularnih turističkih odmarališta pa se iz svakog obližnjeg grada organizuju turističke ture.
Mjesto na kome se nalazio hram danas je jedna mala uvala, koja se u zimskim periodima pretvara u močvaru. Mjesto se nalazi pored puta između Selčuka i Kušadasija. Okolo hrama su zasađena stabla narandže i vinove loze. Turci su ovaj kraj prilagodili turizmu, pa se u okolini nalaze brojni ugostiteljski objekti, prodavnice krzna i zlata.
| Kada kročite na tlo, prvo što će vas iznenaditi jesu prodavci priručnika hrama, koji glasno uzvikuju jezike na kojima posjeduju primjerke priručnika. Nakon engleskog, turskog i ruskog, tu je i priručnik na srpskom jeziku. Nije ni čudo, kada ovo mjesto u sezoni posjećuje preko 40.000 srpskih turista koji su u samom vrhu po brojnosti. |
Nakon što kupite priručnik, vodiči će vam na crno ponuditi da kupite i lažne novčiće koje je njihov rođak pronašao detektorom za metal u Efesu u kasnim noćnim časovima za samo 5 evra. Nakon što vidite Efes, koji je osiguran kao vojna baza i nakon što saznate da novčići iz tog perioda vrijede i po nekoliko desetina hiljada evra, ovaj pokušaj će vam biti jako simpatičan.
Na ovom mjestu praktično nemate šta vidjeti, osim jednog grčkog stuba, pored koga se možete slikati. Materijal od hrama je davno odnesen i od njega je pravljena Aja Sofija u Istambulu, Isa Begova džamija u Selčuku, kao i Novi Efes na uzvišenju iznad.
Međutim osjećaj da je ovo mjesto dio grčke kulture i mitologije (koje veoma pažljivo čuvaju Turci i zbog toga dobro zarađuju) koje su u istoriji posjećivali brojni putnici iz cijeloga svijeta, pa i sam Aleksandar Makedonski je zaista sjajan. Hram je bio jedno od sedam svjetskih čuda i energija koju ovdje možete osjetiti je zaista čudna. U isto vrijeme osjećate sreću, tugu ali i poštovanje prema ovom tlu.
Da li vrijedi posjetiti ovu močvaru samo zato što je tu nekada bilo svjetsko čudo? Ako vam je istorija i mitologija strast – obavezno, ako ste u Tursku došli radi mora i provoda – ne.
Fotografije:
| {yoogallery src=[/images/stories/reportaze/artemidin-hram/] width=[144] height=[120] title=[Hram boginje Artemide] style=[lightbox] effect=[fade] spotlight=[1] prefix=[thumb144_] thumb_cache_dir=[thumbs144] thumb_cache_time=[1440] load_lightbox=[1] thumb=[plain] rel=[lightbox[mygallery]] load_lightbox=[1] resize=[1] order=[asc] count=[50]} |
(Fotografisala ekipa Palelive.com u Efesu: ĐL, NS, SK / tekst: SV / www.palelive.com)
