Огласи
ISTOČNO SARAJEVO – Matična biblioteka Istočno Sarajevo u saradnji sa Narodnom i univerzitetskom bibliotekom Republike Srpske organizovala je danas promociju knjige „Sopronova pečatnja“ i istoimenu izložbu koji opisuju osnivanje i rad prve moderne pečatnje u BiH.Autori izložbe su Jelena Janjić i Biljana Babić, a o izložbi i knjizi govorio je istoričar Slobodan Šoja.
Jelena Janjić je naglasila da su promocija knjige i izložba organizovani povodom 150 godina od osnivanja prve moderne štamparije u BiH „Sopronova pečatnja“, koja je poslije Goraždansake štamparije iz 16. vijeka, prva štamparija u BiH.
Ona je podsjetila da je štamparija osnovana 1866. godine u Sarajevu pod nazivom „Sopronova pečatnja“, u jesen iste godine preimenovana je u „Vilajetsku pečatnju“, a u proljeće 1867. godine u „Vilajetsku štampariju“.
„Ovom publikacijom i izložbom htjeli smo da proučimo rad prve moderne bosanskohercegovačke pečatnje u kontekstu društvenih, političkih i kulturnih okolnosti tih doba“, rekla je Janjićeva i dodala da je Ignjat Sopron bio veoma zaslužna ličnost ovdašnje kulturne prošlosti, a pomalo zaboravljen.
Prema njenim riječima, Ignjat Sopron je bio zemunski štampač koji je stigao u Sarajevo sa željom da poslije više od tri vijeka nepostojanja štamparije pokrene prvu modernu pečatnju i da upali svjetlo pisane riječi.
Ona je dodala da je prva štampana riječ te pečatnje pjesma koja je sačuvana na jednom listu u biblioteci Matice srpske i to je rijedak primjer.
„Izložbu čini uglavnom građa koja je sačuvana u arhivu Srpske akademije nauke i umjetnosti u Beogradu, autografi i naslovne stranice prvih bosanskohercegovačkih časopisa `Bosanskog vijesnika`, `Sarajevskog cvjetnika` i `Službenog glasila`, a tu su i naslovne stranice prvih udžbenika namjenjenih za pravoslavne i katoličke škole tada“, navela je Janjićeva.
Ona je dodala da je urednik tih udžbenika za pravoslavne škole bio Miloš Mandić, pomalo zaboravljena ličnost naše kulturne prošlosti.
Prema njenim riječima, izložbu čini i pragment koji je životopis Ignjata Soprana, a pažnja je posvećena i Mehmedu Kurtćehajiću uredniku „Sarajevskog cvjetnika“.
Istoričar Slobodan Šoja naglasio je da je izložba mala ali je izuzetno uspješna jer je izvučena srž onoga što treba kazati, dodavši da je knjiga po značaju i dubini izuzetna jer je nastala kao plod rada za izgubljenim herojima prošlosti zato što je riječ o ljudima koji su bili početnici, a nepravedno su zaboravljeni.
„Uvijek kada se razmišlja o istoriji treba se vratiti u staro vrijeme i pomisliti ko su ti ljudi bili i da su oni bili prvi koji su nešto uradili. Trebalo je odvažnosti i biti prvi“, rekao je Šoja.
On je naglasio da je Jelena Janjić istraživač koji traga za najljepšim stranama i najboljim ljudima koji su umno i na svoj drugi način doprinijeli da se razvije narodna i kulturna tradicija.
(www.palelive.com / Srna)
