Огласи
Zaselak Kadinog sela – Vrelo, krije najveću pećinu u Bosni i Hercegovini. Jedan od dva izvora Mokranjske Miljacke prvi put se spominje u katastru napravljenom za potrebe Jugoslavenske narodne armije 1984. godine, u kome se nalazi opis ulaza i prvih 60 m dužine pećine. Velika količina vode na samom ulazu u pećinu, koja je zahtijevala upotrebu čamaca ili posebne opreme, razlog je što je ova pećina dugo ostala neistražena.
Pećina je smještena 7 kilometara od Mokrog. Do zaseoka Vrelo vodi propao makadamski put. U selu su ljudi ljubazni i upućuju nas na domaćina Lizdek Novaka čije kuća se nalazi u blizini pećine. Domaćin nas uz čašicu rakije dočekuje ljubazno i upućuje nas na mjesto gdje izvire potočić koji se nešto dalje ukršta sa drugim izvorom i čini rijeku Mokranjsku Miljacku. Avgust je mjesec, a mi smo prvi ove godine došli obići pećinu. Prošle godine su rađena istraživanja i selo je bilo puno stranih i domaćih speleologa. Istraživanja su intenzivnije započela 2007. godine i do 2009. su organizovane dvije međunarodne ekspedicije.
Rađena su opsežna istraživanja izvora Miljacke uključujući i topografska mjerenja, biospeleološka i hidrološka istraživanja kao i ispitivanja tragova kulture čovjeka. Do danas, speleolozi su istražili 6.905 m, čime je ova pećina postala najduža dokumentovana pećina u Bosni i Hercegovini.
Lizdek Novak
Domaćin je vidno razočaran i željan razgovora. Razočaran je što se obećanja opštinske vlasti nisu ispunila i što je put do sela i dalje teško prohodan. Za vrijeme kampa svi su se došli dičiti ovim prirodnim draguljem, obećavati bolji prilaz, kamp i turiste koji će oživjeti selo. Kako je otišao kamp nikad se niko više nije pojavio, važno je bilo slikati se za novine – ističe Lizdek Novak i vadi iz paketa veliki svežanj novina. Gledamo i ne vjerujemo svojim očima. Na naslovnim stranicama svjetskih časopisa posvećenih speleologiji slike naše „Špilje“. Časopis „Speleologia“ je našem dragulju posvetla čak deset stranica dok je italijanska „Sotto Terra“ opisala pećinu na 7 stranica. Ni sami nismo svjesni koliko su istraživanja pećine digla prašine i kakav dragulj posjedujemo.
Vrijeme je bilo da i mi zavirimo i posjetimo pećinu, kako bi se zaista uvjerili u sve ono što se pisalo. Temperatura je oko 25 stepeni, kako se približavamo pećini temperatura naglo pada svaki metar – jedan stepen. Na samo nekoliko metara od ulaza dočekuje nas prelijep prizor, gdje pravimo nekoliko lijepih fotografija. Zaista je ovaj kraj, a i sama pećina „čudna“ i privlačna na svoj način i dosta se razlikuje od pećine Orlovača. Bez specijalne opreme ne vrijedi ulaziti u pećinu. Temperatura na ulazu je oko 10 stepeni, a nešto dublje je oko 6-7 stepeni i konstantna je i ljeti i zimi.
Sa skromnom opremom ulazimo deset metara dublje. Naše baterije nisu ni blizu dovoljne da se osvjetli ovaj prostor koji reže hladnoća i vlaga. Gazimo vodu još deset metara i nailazimo na dio gdje je voda malo dublja. Od hladnoće nam noge klecaju, dok se zabavljamo našim baterijama koje izgledaju beskorisno. Odustajemo, pravimo nekoliko fotografija i vraćamo se ka izlazu. Ipak za nešto dublje će nam biti potrebna specijalna oprema i umjesto baterija reflektori. Na izlazu nas čeka toplotni udar, temperatura naglo raste na izlazu, dok se neki članovi žale na promrzline i bol u glavi.
Žao nam je što nismo imali pri ruci bolju opremu da pokušamo dalje i već maštamo o preostalih 6.880 metara pećine. Nevjerovatno, ovakva avantura nas je sve dobro oraspoložila i motivisala da se vratimo pećini kad pribavimo bolju opremu i saznamo više o njenim osobinama.
Pećina izvora Mokranjske Miljacke se sastoji od tri kraka. Prvi krak je najduži (oko 2,2 km), drugi krak je nešto kraći, dok se treći krak račva na dva dijela, a svaki od tih dijelova se ponovo račva na više dijelova. Pećina je bogata pećinskim nakitom poput pizolita, velikog broja cjevčica, dok stalaktiti i stalagmiti preovladavaju. U pećini su pronađene životinjske vrste potpuno nove za nauku, kao i novčići o kojima je Palelive.com pisao što daje jednu posebnu čar istraživanju i proučavanju ove pećine.
Nadamo se da će se u budućnosti posvetiti više pažnje njenom predstavljanju turistima. U prilogu ostavljamo nekoliko fotografija do novog susreta sa „Špiljom“.
{yoogallery src=[/images/stories/reportaze/pecina izvora Mokranjske Miljacke2/] width=[103] height=[90] title=[Pećina izvora Mokranjske Miljacke] style=[lightbox] effect=[fade] spotlight=[1] prefix=[thumb103_] thumb_cache_dir=[thumbs103] thumb_cache_time=[1440] load_lightbox=[1] thumb=[plain] rel=[lightbox[mygallery]] load_lightbox=[1] resize=[1] order=[asc] count=[50]}
Pogledajte još: Priča o dva novčića iz pećine Mokranjske Miljacke, Novakova pećina, Pećina Orlovača, Popova pećina
(www.palelive.com)
