Krčmar: Traženje nestalih da bude humanitarno, a ne političko pitanje

U BiH je potrebno da proces traženja nestalih lica ponovo bude tretiran kao humanitarno, a ne političko pitanje i napretka u ovom procesu neće biti ukoliko se ne uključe sve institucije na nivou BiH, koje bi trebale da iznjedre jedinstveni stav o ovom pitanju, ocijenio je danas na Palama Goran Krčmar iz Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica.

„Problem je nepostojanje jedinstvenog stava iz Republike Srpske po ovim pitanjima, mislim na srpske predstavnike u Institutu za nestale BiH, i svih ljudi koji su uključeni u ovaj proces. Neophodno je restartovati sistem i vratiti se nekadašnjoj pregovaračkoj poziciji. Samo pregovorima i razgovorima možemo riješiti probleme“, istakao je Krčmar.

Krčmar je naglasio da je, nažalost, prošlo mnogo vremena, a, radeći na ovaj način, ništa neće biti urađeno.

„Kako objasniti činjenicu da smo tokom 1997, 1998. i 2000. godine po 320 tijela na godišnjem nivou identifikovali, a danas imamo situaciju da za godinu dana bude pronađeno jedno tijelo?“, izjavio je Krčmar novinarima na Palama nakon okruglog stola o temi „Informisanost porodica o traženju nestalih lica i važnost uzimanja uzoraka krvi od članova porodica nestalih lica“.

Prema njegovim riječima, zbog toga je potrebno restartovati sistem traženja i vratiti da taj postupak postane humanitarno, a ne političko pitanje.

„Nažalost, danas politika o ovome odlučuje. Politika iz ovog procesa definitivno mora izaći jer ovako više ne ide“, istakao je Krčmar.

On smatra da napretka u traženju nestalih neće biti ukoliko se u proces ne budu uključile sve institucije na nivou BiH – Institut za nestale, tužilaštvo, sudstvo, Ministarstvo za ljudska prava, nevladine organizacije i boračke organizacije, kako bi iznjedrile jedinstveni stav.

Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo Mirjana Cabo rekla je da je današnji okrugli sto za cilj imao, prevashodno, da informiše porodice o procesu traženja nestalih, te uzimanja uzoraka krvi od članova njihovih porodica.

„Mi smo, kao organizacija Sarajevsko-romanijske regije, uvijek imali jednu dozu nepovjerenja u taj posao. Gubi nam se pravi smisao traženja onih koji su nestali 1992. godine, a njihovih posmrtnih ostataka nema. Bojimo se da će to sve izgubiti pravi tok saznanja“, istakla je Cabo.

Ona je navela da je za porodice veoma rizično da bez odluke Suda i Tužilaštva BiH kažu da je neko nekoga sahranio pogrešno, tako da su od Instituta za nestala lica tražili spisak sa pogrešnim identifikacijama, ali da nikada nisu dobili taj spisak, niti obrazloženje o kojim porodicama riječ.

Savo Jugović, koji traga za posmrtnim ostacima strica, smatra da je međunarodna zajednica najviše odgovorna za to što porodice nestalih ne mogu da pronađu posmrtne ostatke najmilijih.

Jugović je rekao da traži strica Jovicu, koji je nestao 20. juna 1992. godine, odveden je iz svoga stana, navodno, u zatvor „Viktor Bubanj“, gdje nikad nije zaveden, a Jovičina kćerka dala je uzorak za DNK. „Nikada ništa nismo saznali“, naglasio je Jugović.

Organizator okruglog stola o temi „Informisanost porodica o traženju nestalih lica i važnost uzimanja uzoraka krvi od članova porodica nestalih lica“ je Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Pale.

(www.palelive.com / Srna)