Огласи
ISTOČNO SARAJEVO – Rukovodilac Odjeljenja za slijepa i slabovida lica u Matičnoj biblioteci Istočno Sarajevo Vesna Lalović izjavila je Srni da trenutno raspolažu sa fondom od 2.030 audio-izdanja knjiga, 35 Brajevih, a imaju oko 150 članova.
Lalovićeva je rekla da je virus korona uticao na rad Odjeljenja, ali su ipak uspjeli da realizuju određene aktivnosti, prvenstveno kada je riječ o snimanju audio-knjiga.
Prema njenim riječima, u Odjeljenje dolaze i ljudi koji nemaju problem da vidom, ali rado koriste audio-izdanja knjiga.
„Prošle godine smo izdali deset naslova, a ove već do sada sedam novih naslova. Bilo je i razmjena sa drugim bibliotekama iz Srbije“, istakla je Lalovićeva.
Ona je istakla da, kada je riječ o korištenju govornih programa za telefone i računare, organizuju radionice, a takođe moguć je i individualni rad sa građanima koji se njoj obrate za pomoć.
Prema njenim riječima, ima aktivnih članova, ali i onih pasivnih, te dodaje da je u svemu najvažnije kod osoba sa bilo kojim invaliditetom da imaju pozitivno razmišljanje i zdravu psihu.
„Moraju da znaju da se nose sa svim problemima, izazovima kroz život, koliko god da je teško. Moramo da se borimo, trudimo, edukujemo. Uvijek nešto čitam, tu su telefoni sa govornim programima, računari i uvijek ima nešto novo da se nauči“, istakla je Lalovićeva.
Ona je naglasila da da je svakodnevna edukacija neophodna, ali i psihička aktivnost.
Lalovićeva je napomenula da je sve više radionica koje su organizuju u onlajn formatu, pa je neophodno da učesnici i za to prođu određene radionice.
Ona je istakla da dobru saradnju imaju sa bibliotekom za slijepe i slabovide iz Srbije, Crne Gore, kao i sa Banjalukom, te da redovno razmjenjuju knjige.
Lalovićeva smatra da je neophodno javno reagovati i ukazivati na nedostatke kada je riječ o arhitektonskim barijerama.
„U Istočnom Sarajevu je malo urađeno po tom pitanju. Nedostaju nam rampe za prilaz različitim ustanovama i institucijama, stambenim zgradama, zvučni semafori i mnogo toga“, istakla je Lalovićeva.
Ona je navala i primjer kada je slijepoj osobi onemogućeno u banci da se potpiše faksimilom, jer je nepohodno da se potpiše ručno.
„Ima nas malo koji se tako možemo potpisati. Neophodno je tražiti da se takvim licima omogući da se potpišu elektronski, Brajevim pismom ili na neki drugi lakši, praktičniji način za nas“, istakla je Lalovićeva.
Lalovićeva, koja je dosta samostalna u obavljanju svakodnevnih obaveza i kod kuće i na poslu, istakla je da nikada ne zamjera nekome na bilo čemu, jer je svjesna da postoje brojne predrasude u društvu prema slijepim i slabovidim licima, te osobama sa invaliditetom, smatrajući da to ljudi često rade iz neznanja.
Ona je ukazala da bi društvo trebalo da posmatra osobe sa invaliditetom jednako kao i sve druge ljude – kroz stvaralaštvo, kao osobe koje se školuju, imaju porodice, koje mogu da rade, a ne isključivo kroz prizmu invaliditeta.
(www.palelive.com / Srna)
