Mrda: Prioritet – digitalizacija i dostupnost

SARAJEVO – Arhiv BiH je u protekloj godini napravio ozbiljne iskorake u oblasti međunarodne saradnje, teži modernizaciji arhivske službe i unapređenju poslova koje obavlja, a prioritet u radu ostaju digitalizacija, dostupnost i „liječenje“ građe stradale u požaru 2014, izjavila je direktor Arhiva Danijela Mrda povodom 75 godina ove ustanove.

Mrda je rekla da je digitalizacija arhivske građe složen i dugotrajan proces za koji je neophodno vrijeme i značajno veći broj ljudi nego što Arhiv u ovom trenutku ima, ali to jeste i biće najvažniji zadatak.

„U godini koja je pred nama učinićemo sve da obezbijedimo sredstva, skrenemo pažnju javnosti na ovaj veliki i za sve nas važan problem kako bismo od potpunog uništenja spasili gotovo 600.000 oštećenih dokumenata koji sadrže značajne podatke o istoriji BiH iz različitih perioda“, rekla je Mrda u intervjuu Srni.

Ona je ukazala da je nabavka opreme za digitalizaciju izuzetno skupa, a budžet kojim raspolaže Arhiv jedva da zadovoljava osnovne potrebe za funkcionisanje, tako da su u proteklom periodu izradili nekoliko projekata kako bi u etapama, pronalazeći partnere, ubrzali ovaj proces.

„U okolnostima u kojima poslujemo digitalizacija se odvija nešto sporijim tempom, ali iskoraci su vidljivi, posebno kada je riječ o građi koja se tiče Sukcesije bivše SFRJ, kao i određenog broja fondova koji su popisani i sređeni“, kaže Mrda.

Ona je napomenula da je Arhiv nosilac aktivnosti koje se tiču arhivske službe u BiH i nastavlja da radi na dobroj saradnji sa arhivima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/, istakavši da je međunarodna saradnja od izuzetne važnosti za Arhiv BiH.

Prema njenim riječima, prisustvom na regionalnim i međunarodnim nivoima ostvaruju kulturno-istorijsku saradnju sa značajnim institucijama koje se bave sličnim i istim poslom, ali i omogućavaju zaposlenima da stiču nova znanja, stručno se usavršavaju i pokušavaju primjere dobre prakse primjeniti u radu.

„Osim toga, važna i interesantna građa koju čuvamo u BiH na ovaj način će kroz izložbe koje priređujemo i učešćem na naučnim skupovima sa izlagačima na novi način osvijetliti istraživački i stvaralački rad naših zaposlenih, kao i istorijski kontekst vremena u kojem su određeni fondovi i dokumenti nastajali, prikazati na jedan nov i savremen način“, smatra Mrda.

Ona je podsjetila da je Arhiv ove godine potpisao i Sporazum o saradnji sa Državnim arhivom Srbije i pokrenuo nekoliko važnih projekata o kojima će javnost biti blagovremeno upoznata.

Mrda je navela da su izuzetnu saradnju ostvarili sa Arhivom Jugoslavije o pitanju digitalizacije građe bivše SFRJ koja se tiče BiH, ali i o pitanju stručnog i naučnoistraživačkog rada.

Ona je napomenula da je izuzetna i dugogodišnja saradnja sa Direktoratom državnog arhiva Turske rezultirala razmjenom značajnog broja digitalnih kopija koje se tiču dokumenata od interesa za BiH, koje su preuzeli u novembru.

„U pripremi je još nekoliko projekata koje planiramo da realizujemo, ne samo sa Arhivom, nego i Direktoratom nacionalnih palata Turske nakon izuzetno uspješnog učešća na Međunarodnom simpozijumu u novembru“, ističe Mrda i dodaje da imaju podršku Turske razvojne agencije.

Prema njenim riječima, saradnja sa ostalim arhivima u regionu je na izuzetnom nivou i planiraju da u narednoj godini potpišu sporazume o saradnji sa Arhivom Sjeverne Makedonije, Državnim arhivom Bugarske i Istorijskim muzejom za Holokaust u Jad Vašemu, u Izraelu.

Arhiv je, dodala je, priredio nekoliko sjajnih izložbi koje će, sigurna je Mrda, biti prikazane u regionu, jer je interesovanje veliko.

„Posebno je važno da rukovodstvo i zaposleni učešćem na međunarodnim i regionalnim naučnim skupovima budu izlagači, jer je to jedini način da iz anonimnosti na svjetlo dana u novom ruhu donesemo bogatu arhivsku građu koju baštinimo, obrađujući aktuelne ili potpuno zaboravljene događaje ili ličnosti koje su obilježile našu istoriju. To je i način da pokušamo da kroz dobru prezentaciju projekata obezbijedimo sredstva za jačanje naših kapaciteta“, pojasnila je Mrda.

Mrda je podsjetila da je Arhiv BiH smješten u zgradi Predsjedništva BiH od osnivanja, napominjući da je ta zgrada 2009. godine proglašena Nacionalnim spomenikom.

„Procedure za rekonstrukciju su komplikovane i stvar od zajedničkog interesa više institucija koje su u njoj smještene, ali i obaveza donosilaca odluka u BiH je da ovaj prostor rekonstruišu i adekvatno održavaju. Građa se čuva u uslovima koji su u ovom trenutku jedino mogući i ne mogu reći da smo zadovoljni, jer je smještena na više lokacija u Sarajevu, što nam svakako otežava i usporava rad“, kaže Mrda.

Ona je napomenula da je Arhiv budžetska ustanova, tako da u mnogo čemu zavisi od dobijenih sredstava za unapređenje arhivske službe u cjelosti.

U Arhivu BiH je trenutno zaposleno 20 službenika koji rade na različitim poslovima, a Mrda je naglasila da je neophodno zaposliti bar još toliko arhivista, arhivskih tehničara i osoba koje će raditi u IT sektoru na digitalizaciji i „liječenju“ arhivske građe.

„Sve kolege su izuzetno predane u obavljanju zadataka i poslova koje im dodijelimo i to su vrijedni i iskusni radnici koji se stručno usavršavaju, te pokazuju interesovanje za novim znanjima koje će efikasno koristiti u radu“, navela je Mrda.

Ona je napomenula da Arhiv BiH posjeduje nešto manje od 500 fondova iz različitih perioda, te ukupno 16 kilometara građe koja se čuva na četiri lokacije u Sarajevu, dok mu izdavačka djelatnost nije jača strana Arhiva, ali se nada da će u narednoj godini izaći njihov časopis „Građa“, koji dugi niz godina čeka na objavljivanje.

„Kovid 19 i usložnjavanje ekonomskih prilika je uticalo i na Arhiv, kao i ostale ustanove kulture, ne samo kod nas, nego i u regionu. Uspjeli smo da priredimo pet izložbi koje su pratili katalozi, ali u 2023. godini planiramo da razvijamo i izdavačku djelatnost“, kaže Mrda.

Povodom 75 godina Arhiva, koji se obilježava danas, Mrda ističe da su priredili svečanu akademiju na kojoj će govoriti o važnosti Arhiva, a Poveljom Arhiva nagradiće najzaslužnije za doprinos u radu ove ustanove i unapređenju arhivske struke.

„Ove godine to su Arhiv Jugoslavije, Franjevački manastir iz Fojnice i Ambasada Turske. Zahvalnica ide u ruke Budimira Miličića, prilježnog naučnog radnika i prijatelja arhiva koji već u poznim godinama svakodnevno marljivo radi i posjećuje arhiv“, najavila je Mrda.

Prema njenim riječima, javnost će imati priliku i da pogleda izložbu „BH kinematografija 20. vijeka“, koja će na jedan poseban način posjetiocima donijeti priču o filmskom stvaralaštvu kroz selekciju fotografija i dokumenata, a prati je, kako kaže, kvalitetan katalog.

Svečana akademija počinje u 13.00 časova u prostorijama Arhiva BiH, nastupiće i Srpsko pjevačko društvo „Sloga“ iz Sarajeva, a tada je predviđeno i otvaranje izložbe.

(www.palelive.com / Srna)