Огласи
SOKOLAC – Na Kadića brdu, kod Sokoca, nakon 30 godina pauze, nastavljena su arheološka istraživanja na lokalitetu Gradina sa novim metodama koje će omogućiti preciznije podatke o praistrijskom naselju.
Riječ je o arheološkom nalazištu na kome su minulim ratom prekinuta iskopavanja započeta 1987. godine, a u kojima su pronađeni temelji kolibe i sitni predmeti iz praistorijskog doba.
Profesor sa Univerziteta u Berlinu Blagoje Govedarica, arheolog koji je od osamdesetih godina prošlog vijeka prisutan kao istraživač na lokalitetu Gradine na Kadića brdu i na područu Glasinca, rekao je novinarima da je nastavak istraživanja počeo novom metodom – geomagnetskom prospecijom, koja je neivazivna, što znači da se i bez iskopavanja može utvrditi da li postoje strukture u podgrađu ovog utvrđenja.
Prema riječima Govedarice, to je veoma bitno za arheološka istraživanja, kako bi se došlo do odgovora na pitanje da li je to praistorijsko naselje bilo naseljeno, da li je funkcionisalo kao utvrđenje ili kao utvrđenje sa podgrađem, što bi podrazumijevalo daleko širi kompleks i dosta zanimljiviju organizaciju, što je cilj nastavka istraživanja.
On je dodao da Gradina datira negdje oko 3.500 godina do 350. godine prije naše ere.
„Ima nekih detalja da je ta Gradina na Kadića brdu bila vrlo produktivna u smislu ostataka života na koje nailazimo, i treba da dođemo do novih podataka o tipologiji određenog materijala koji će nam pomoći da razriješimo neke goruće probleme oko pitanja tipologije nekih vremenskih perioda. To je jako značajno za nas i ne odnosi se samo na Glasinac“, naglasio je Goveradica.
Prema njegovim riječima, za lokalitet Gradine na Kadića brdu ranija istraživanja su pokazala da je riječ o naseobini iz srednjeg bronzanog doba, za koje nema tipičnih formi keramičkog materijala na osnovu koga se utvrđuje koje je to period, pa bi najnovija metoda pomogla da se taj problem riješi daleko šire kod istraživanja u oblasti arheologije.
„Gradina nam pomaže da produbimo ta znanja i mi ćemo pokušati to da napravimo i u zavisnosti od rezultata ovih geomagnetskih istraživanja vidjećemo da li možemo ići da istražujemo to Pograđe ili ćemo se samo zadržati na tom utvrđenju“, rekao je Govedarica.
On je istakao da će na osnovu podataka do kojih dođu savremenom metodom istraživanja zamljišta na lokalitetu Gradina na Kadića brdu grupa arheologa napraviti plan daljeg rada, oformiti ekipu i ući u posao obezbjeđenja finansija, kako bi u maju naredne godine krenuli sa radom i detaljnijim istraživanjem.
U jučerašnjem razgovoru sa načelnikom opštine Sokolac Milovanom Bjelicom, profesor Govedarica je dobio uvjeravanja da će lokalna uprava u skladu sa svojim mogućnostima finansijski pomoći arheolozima koji će istraživati praistorijsko utvrđenje Gradina na Kadića brdu.
„Trudićemo se maksimalno da kod Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskih spomenika, Vlade Republike Srpske i Savjeta ministara obezbijedimo dio sredstava. Unijećemo ovo poglavlje u razvojne dokumente, da se možemo prijaviti na pozive fondova međunarodne zajednice koji dodjeljuju sredstva kada je riječ o kulturno-istorijskom nasljeđu“, najavio je Bjelica.
On je podsjetio da je Evropska unija za ruralni razvoj u pet država jugoistočne Evrope predvidjela oko 25 milijardi, kojima je obuhvaćeno i područje turizma.
Bjelica je rekao novinarima, da će u saradnji sa profesorom Govedaricom, uputiti pismo nadležnima u Austriji, da opštini Sokolac vrate predmete nađene na području ove lokalne zajednice u arheološkim istraživanjima koja su trajala od 1880. do 1897. godine, među kojima su poznata „Glasinačka kolica“ ili da im urade replike tih predmeta pronađenih na Glasincu.
Kultna „Glasinačka kolica“ pronađena su na području istoimenog polja 1880. godine prilikom gradnje puta od Podromanije do Rogatice, odnesena su i čuvaju se u Arheološkom muzeju u Beču.
On je naglasio da će ova lokalna uprava nastojati da obezbijedi potrebne uslove za čuvanje ovih predmeta i da će u Gradskoj kući, koja se planira izgraditi na Sokocu, značajan prostor biti ustupljen muzeju u kome bi se čuvali i bili zaštićeni artefakti pronađeni na Glasincu u ranijim arheološkim istraživanjima.
(www.palelive.com / Srna)
