Novi hram simbol duhovnog, liturgijskog, ali i fizičkog povratka

HAN PIJESAK – Novoimenovani mitropolit dabrobosanski Hrizostom osveštao je danas novoizgrađenu crkvu Svetog proroka Ilije u selu Žeravice, opština Han Pijesak u kome je služena prva sveta liturgija.

Mitropolit Hrizostom, koji je i administrator Eparhije zvorničko –tuzlanske, podijelio je radost sa okupljenim vjernicima iz sela Žeravice, zbog izgradnje i osveštanja hrama i ocijenio da je to poseban dan i događaj za sve protjerane mještane i sve one koji su danas došlu tu.

On je izrazio nadu da će se na tom svetom mjestu ponovo služiti i pojati liturgija i da će biti obnovljeno u ratu potpuno uništeno i devastirano okruženje.

Mitropolit Hrizostom je naglasio da čovjek živi tamo gdje mu je bolje, ali da to ne znači da mora i da zaboravi odakle je potekao, gdje su mu korijeni, grobovi i svetinje.

„Upravo zato vjerujem da je ovaj hram Svetog proroka Ilije jedan poziv za sve vas koji ste odavde rodom, a raseljeni i prognani, da se okupljate, da dolazite na svoja ognjišta, na groblja, da ih uređujete, sjećate svojih predaka, da budete ponosni na ono što su oni bili i da vi budete oslon njihove slave i njihovog imena“, poručio je episkop Hrizostom okupljenim mještanima sela Žeravice.

On je izrazio nadu da će ovaj hram biti simbol duhovnog i liturgijskog, ali i fizičkog povratka mještana u Žeravice.

„Nikada nemojte reći `ne` povratku. Povratak je obaveza svakog od nas. Svi mi dok smo mladi volimo da idemo po ovom svijetu, ali kad dođu godine onda se sjetimo svoje kolijevke, ognjišta, svoje kuće, svega onoga što nas veže iz djetinjstva“, kaže mitropolit Hrizostom.

On je poručio mještanima Žeravica da ne prodaju svoja imanja, već da ih sačuvaju i uređuju.

Prvu svetu liturgiju u novosvećenom hramu u Žeravicma služio je protojerej- stavrofor u penziji Milorad LJubinac uz sasluženje više sveštenika Mitropolije dabrobosanske.

Kum novoosvećenog hrama u Žeravicama je Janko Golijan iz Han Pijeska.

Selo Žeravice je prije minulog rata, kako kažu mještani, imalo više od 200 stanovnika, a danas u njemu stalno žive dvije povratničke porodice.

Radmila Todorović je rođena u Žeravicama i živjela je tu nakon udaje sve do 2. avgusta 1993. godine kada su muslimanske snage iz susjednih sela upale u selo, ubili osam mještana, a jedan broj odveli u zarobljeništvo.

„Sve je tada popaljeno i nikada nije obnovljeno. Nema struje, vodovod je uništen, put prema selu je tek izgrađen i nema uslova za život, a ja bih se prva vratila na svoje da mi neko pomogne“, kaže Todorovićeva Srni.

Ona je podsjetila da je na mjestu današnjeg hrama nekada bila osnovna škola, sve do kraja sedamdesetih godina.

Srećna je, ipak, što je izgrađena crkva u koju će bar povremeno dolaziti raseljeni mještani, jer je sa obje strane novoizgrađenog hrama pravoslavno groblje familija iz Žeravica.

„Za zločin u našem selu niko nije odgovarao, iako su u selu napadnuti civili u svojim kućama, na svojim imanjima i ne znam da li to treba i ponavljati“, ističe Todorovićeva.

Povratniku Milenku Miroviću je nedavno obnovljena kuća u rodnim Žeravicama i on se prošle godine sa Sokoca vratio sa suprugom na svoje imanje.

„Živim na svojoj djedovini, bez ičije pomoći, i nije mi ni potrebna, sem u poljoprivrednoj mehanizaciji da bih mogao obrađivati imanje i obezbijediti sebi dodatni prihod, jer sam odnedavno u penziji“, kaže Mirović.

On kaže da je oko 80 odsto prijeratne teritorije sela Žeravice pripalo Federaciji BiH, da se njegova obnovljena kuća i novoigrađeni hram nalaze na području Federacije BiH, a kuća drugog povratnika Brace Golijana na samoj entitetskoj lini.

Mirović ističe da je selo potpuno pusto i da su mu prve komšije Bošnjaci u susjednim selima Nevačka i Rubinići, koja administrativno pripadaju Republici Srpskoj.

„Zadovoljan sam odnosom lokalnih vlasti prema povratnicima i živimo bez ikakvih problema i siguran sam da je suživot jedini put za bolji život ovog naroda i naše omladine“, istakao je Mirović.

(www.palelive.com / Srna)