Огласи
Članovi porodica vojnika JNA stradalih, kao i oni koji su preživjeli zločin prije 20 godina, te zvaničnici Republike Srpske i lokalnih vlasti danas su u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevo odali počast za ubijena 42 pripadnika JNA.
Policija položila ispit, Sarajlije vrijeđale
Na mjestu obilježavanja zločina porodice poginulih vojnika JNA i zvaničnici iz Srpske položili su cvijeće i prislužili svijeće, ali ih je nadomak tog mjesta grupa ljudi dočekali zvižducima, psovkama i drugim uvredama.
Pripadnici MUP-a sarajevskog kantona, koji su obezbjeđivali skup, razdvajali su bivše muslimanske vojnike, okupljene kraj mosta „Drvenija“, od onih koji su iz Republike Srpske došli da odaju počast vojnicima JNA, stradalim prilikom povlačenja iz Sarajeva.
Ne obazirući se na bol porodica stradalih u Dobrovoljačkoj ulici, okupljeni kraj mosta „Drvenija“ psovali su, između ostalog, „četničku i srpsku majku“, „nerođenu srpsku djecu i poginule vojnike“.
Za zločin odgovorni Ganić i Divjak
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Petar Đokić rekao je danas da je nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 2. i 3. maja 1992. godine izvršen stravičan zločin za koji treba da budu procesuirani odgovorni, među kojima su Ejup Ganić i Jovan Divjak.
„Mora biti pokrenut i završen proces protiv onih koji su u političkom i vojnom smislu najodgovoprniji. Mi u tome posebno vidimo dva čovjeka – Ejupa Ganića u političkom smislu, koji je tada bio član Predsjedništva BiH, a u vojnom Jovana Divjaka koji je bio komandant Teritorijalne odbrane“, rekao je Đokić novinarima u Sarajevu nakon što je položio cvijeće i prislužio svijeću na mjestu stradanja nevinih vojnika.
On smatra da su zločini u Sarajevu, zato što su se desili na početku rata 2. i 3. maja 1992. godine, bili podstrekač za ubrzano širenje ratnog požara širom BiH i da zato treba da se osjećaju odgovornim oni koji su mogli da budu bolji ljudi nego što su bili.
Ubijena 42 vojnika, 71 ranjen, 200 zarobljeno
Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se početkom maja 1992. mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje takozvane Republike BiH, a bezbjednost vojnika garantovao je i tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović.
Međutim, kolona JNA nije bezbjedno izašla iz Sarajeva, već je prekinuta. U periodu od nekoliko dana mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je više od 200 zarobljeno. Prvi napad izvršen je 2. maja, napadom na kasarnu JNA.
Nakon 20 godina nedostupno mjesto stradanja
Majka ubijenog pripadnika JNA Bogdanka Tomović kaže da je šokirana što ni danas ne može da dođe u Dobrovoljačku ulici u Sarajevu, gdje je njen sin Zdravko poginuo prije 20 godina.
„Ovo je sramno! Nakon 20 godina ne mogu kao majka da dođem na mjesto gdje je moj Zdravko poginuo“, rekla je Tomovićeva novinarima.
Ona kaže da nema riječi za današnje provokacije u Sarajevu i ističe da treba cijeniti sve žrtve, te omogućiti njihovim srodincima da posjete mjesta stradanja.
„Neka se zapitaju, jesmo li mi (Srbi) igdje Bošnjacima zabranili da prođu? Oni idu kroz našu Republiku Srpsku sa svojim zastavama i niko im se nije suprotstavio“, istakla je Tomovićeva.
Sestra ubijenog vojnika JNA Gordana Gvozdenović naglasila je da se riječima ne može opisati današnji dolazak u nekadašnju Dobrovoljačku ulicu, gdje je grupa Sarajlija vrijeđala i omalovažavala porodice žrtava i ostale koji su došli da odaju počast stradalim. Ona kaže da prodice stradalih u Dobrovoljačkoj mogu razumjeti samo oni koji su doživjeli sličnu sudbinu, bez obzira koje su vjere.
„Nismo danas došli sa političkim ili bilo kakvim drugim ciljem, nego smo dušom i srcem došli na mjesto gdje su naši srodnici nedužni nastradali“, rekla je Gozdenovićeva i naglasila da treba odati počast svakoj žrtvi.
Oko 200 građana Istočnog Sarajeva danas je u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu odalo počast pripadnicima JNA stradalim na ovom mjestu 1992. godine, dok im je veća grupa Sarajlija upućivala psovke i uvrede.
Dok su majke, sestre i ostali prisutni oplakivali svoje nevino stradale, grupa od nekoliko desetina građana Sarajeva ih je pratila i upućivala im psovke, uz uzvike „četnici, ubice“.
Događaj su obezbjeđivale jake snage redovne i specijalne policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.
Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici, koja se početkom maja 1992. godine mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje takozvane Republike BiH. Bezbjednost vojnika garantovao je tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović.
Međutim, kolona JNA nije bezbjedno izašla iz Sarajeva, već je prekinuta. U periodu od nekoliko dana mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je više od 200 zarobljeno. Prvi napad izvršen je 2. maja, napadom na kasarnu JNA.
{yoogallery src=[/images/stories/reportaze/dobrovoljacka_2012/] width=[103] height=[90] title=[Obilježavanje zločina u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 2012] style=[lightbox] effect=[fade] spotlight=[1] prefix=[thumb103_] thumb_cache_dir=[thumbs103] thumb_cache_time=[1440] load_lightbox=[1] thumb=[plain] rel=[lightbox[mygallery]] load_lightbox=[1] resize=[1] order=[asc] count=[50]}
(www.palelive.com / Srna / mediji)
