ISTOČNO SARAJEVO – Dan sjećanja na stradalu djecu Srpskog Sarajeva obilježen je danas u dvorištu Osnovne škole /OŠ/ „Sveti Sava“ u Istočnom Sarajevu, gdje je na spomen-obilježju ubijenoj djeci, služen parastos i položeni vijenci.
Vijence su položili srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, članovi porodica ubijene djece, gradonačelnik Istočnog Sarajeva LJubiša Ćosić, direktor Osnovne škole „Sveti Sava“ Danijela Mrda, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje netalih lica Milorad Kojić.
Kojić je rekao da je ovo jedan od načina kako se treba sjećati nevino stradalih žrtava i da 121 stradalo dijete sve obavezuje na to.
„Oni nas obavezuju da ih se na ovakav način prisjećamo, da opominjemo druge da moraju da se bave kulturom sjećanja i pamćenja. Jedan od primarnih zadataka kojima se bavimo jeste da izgrađujemo institucionalnu kulturu sjećanja i pamćenja jer ne smijemo da dozvolimo da nas zaborav odnese u drugom pravcu“, upozorio je Kojić.
Prema njegovim riječima, taj drugi pravac „može da bude to da ne znamo zašta su se naši očevi i djedovi borili“, ili zašto su nevina djeca stradala, a to je Republika Srpska.
On je podsjetio da je Sarajevsko-romanijska regija procentualno imala najviše ubijenih civila i prpadnika Vojske i MUP-a Republike Srpske.
Kojić je upozorio i na činjenicu da u posljednje vrijeme dolaze ružne poruke iz Federacije BiH od određenih političkih struktura i krugova, a koji govore da se određene političke teme mogu jedino riješiti ratom.
„Adekvatan odgovor nije prijetnja ratom, već upravo ovo što se zove kultura sjećanja i pamćenja i ono što se zove Republike Srpska“, poručio je Kojić.
Ćosić je naglasio da 121 dijete koje je stradalo od dejstva snajpera, granata i razmjene vatre govori da je na ovom prodručju srpski narod itekako stradao.
„Četiri hiljade poginuli srpskih civila i vojnika u odrbrani Srpskog Sarajeva i vjekovne dominantno srpske teritorije, nameće obavezu da čuvamo sjećanje i da našim novim generacijama prenosimo uspomenu na ovaj, ali i slične datume“, naveo je Ćosić.
Ćosić je najavio da će ovih dana biti obilježeno i 25 godina od egzodusa Srba iz Sarajeva, najvećeg pomjeranja jednog naroda poslije Drugog svjetskog rata na tlu Evrope, što, kako je naveo, ne smije biti zaboravljeno i umanjeno.
On je rekao da je Istočno Sarajevo uprkos svim stradanjima postalo sredina koja je jedna od najpoželjnijih za život u Republici Srpskoj.
Govoreći o nedavnoj oslobađajućoj presudi u predmetu „Godinjak i ostali“ za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i protiv ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti na prostoru Trnova, Ćosić je poručio da dok god ovakvi zločini ne budu osuđeni, neće biti ni pravde.
Mrda je ponovila da su sinonim stradanja djece u proteklom ratu učenice Osnovne škole „Sveti Sava“ Nataša Učur i Milica Lalović, koje su na današnji dan 1995. godine ubijene snajperskim hicima.
„Ovo je dan kada se sa porodicama 121 stradalog djeteta na području Srpskog Sarajeva okupimo kako bismo sačuvali od zaborava svu nevino stradalu djecu u ovom djelu Republike Srpske. Težak je ovo dan. Mart je mjesec kada se sarajavski Srbi sjete svog pogroma, egzodusa“, naglasila je Mrda.
Mrda je istakla da će na njegovanju sjećanja na nevino stradale žrtve u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu, u kontinuitetu raditi sve škole sa područja Sarajevsko-romanijske regije.
Rada Cvijetić, koja je u ratu izgubila 10 članova porodice, od kojih troje djece, rekla je da joj je svaka godina sve teža i teža, a tuga veća.
Obilježavanju ovog datuma prisustvovali su i poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nataša Trifković Kulašinac i Miroslav Vujičić, kao i načelnici i predstavnici opština iz sastava grada Istočnog Sarajeva, te predstavnik Ambasada Srbije u BiH.
Na današnji dan 11. marta 1995. godine, za vrijeme primirja, snajperskim hicima ubijene su učenice OŠ „Sveti Sava“ Nataša Učur i Milica Lalović koje su bezbrižno igrale lastiš ispred svoje zgrade u sarajevskom naselju Grbavica koje je tada bilo pod srpskom kontrolom.
Na spisku Centra za istraživanje ratnih zločina, koji, nažalost, još nije konačan za sada se nalazi 121 ime ubijene djece Srpskog Sarajeva, a na prostoru cijele Republike Srpske stradalo ih je 475.
Do danas nema nijednog sudskog epiloga ili podignute optužnice za bilo koje ubijeno dijete u Srpskom Sarajevu.
Spomen-obilježje ubijenoj djeci sa područja Srpskog Sarajeva od 1992. do 1995. godine otkrili su 13. septembra prošle godine tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i direktor OŠ „Sveti Sava“ Danijela Mrda.
Na spomeniku su uklesani stihovi pjesnika Gorana Vračara „Sumrak“, koji su posvećeni stradaloj djeci.
Spomenik je izgrađen na inicijativu Školskog odbora i Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istično Sarajevo s ciljem njegovanja sjećanja na ubijenu djecu u Srpskom Sarajevu. /kraj/sj/ab/foto/video za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i protiv ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti na prostoru Trnova, Ćosić je poručio da dok god ovakvi zločini ne budu osuđeni, neće biti ni pravde.
Mrda je ponovila da su sinonim stradanja djece u proteklom ratu učenice Osnovne škole
Dodik: Bol zbog ubijene djece nikada ne jenjava
Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas u Istočnom Sarajevu na obilježavanju Dana sjećanja na stradalu djecu Srpskog Sarajeva da 121 nevini život predstavlja ogromnu tugu i izrazio žaljenje što mnoge ljude koji su pucali na djecu nije stigla pravda.
„Veoma je važno da se okupljamo ovdje na ovaj dan, da skrenemo pažnju svima na činjenicu da je ovdje stradalo 121 dijete i da to nikada ne smije da bude zaboravljeno. Na ovaj dan bol koja nas obuzima ne jenjava i uvijek je istog intenziteta“, rekao je Dodik u dvorištu Osnovne škole „Sveti Sava“ u kome se nalazi Spomen-obilježje nevino stradaloj djeci sa područja Srpskog Sarajeva od 1992. do 1995. godine.
On je citirao riječi blaženopočivšeg patrijarha srpskog Pavla da „kada strada dijete onda strada cijelo čovječanstvo“.
Prema njegovim riječima, 121 nevini život predstavlja ogromnu tugu i ne može se naći ništa od razumnih razloga da bi se ta ubistva mogla opravdati.
„Zato je važno da drušvo ostane koncentiranisano i okupljeno oko ovakvih događaja i stradanja. Potrebno je dalje obavještavati širu javnosti o njihovom stradanju“, rekao je Dodik.
On je napomenuo da je izgradnja spomenika stradaloj djeci u okviru ove osnovne škole bila neophodna, te istakao da je sada potrebno uraditi još nešto više i predložio snimanje dokumentarnog filma, obećavši pomoć da se to uradi.
„Mislim da samo tako može skrenuti pažnja na mlađe generacije, današnje vršnjake tadašnjih stradalnika kako je to bilo i da ne smiju da zaborave, jer je zaborav ponovna smrt te djece i njihovog nevinog stradanja“, istakao je Dodik.
On je poručio da je zbog toga danas u Istočnom Sarajevu da zajedno sa porodicama, čiji bol nikada neće prestati, suzbije tugu koliko god je to moguće okupljeni oko načina života, oko grada Istočno Sarajevo u kome su mnogi, bježeći iz Sarajeva, našli svoje životno stanište.
„Zbog toga ću uvijek pomoći u rješavanju problema“, obećao je Dodik.
Prema njegovim riječima, Istočno Sarajevo ovaj dan treba posvetiti sjećanju na nevino stradalu djecu.
„Neka vječno živi sjećanje na njih. Ova djeca su stradala samo zato što su bili na drugoj strani linije. Ne mogu da razumijem da neko ko je vidio dijete na snajperskom nišanu mogao da puca u njega“, rekao je Dodik.
On je izrazio žaljenje što mnogi od ljudi koji su pucali na djecu nisu procesuirani i što ih nije stigla pravda.
Spomen-obilježje nevino stradaloj djeci sa područja Srpskog Sarajeva od 1992. do 1995. godine otkrili su 13. septembra 2018. godine tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i direktor škole Danijela Mrda.
Na spomeniku su uklesani stihovi pjesnika Gorana Vračara „Sumrak“, koji su posvećeni stradaloj djeci.
Spomenik je izgrađen na inicijativu školskog odbora i Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istično Sarajevo s ciljem njegovanja sjećanja na ubijenu djecu u Srpskom Sarajevu.
(www.palelive.com / Srna)