Огласи
VLASENICA – Uprava Kulturnog centra u Vlasenici i grupa entuzijasta u tom gradu pokrenuli su inicijativu za obnovu rada vlaseničkog Amaterskog pozorišta.Vršilac dužnosti direktora Kulturnog centra Nebojša Živković izjavio je Srni da će biti formiran inicijativni odbor čiji će zadatak biti da realizuje ovu ideju.
„Na prvom neformalnom sastanku ljudi koji su zainteresovani za ovaj poduhvat tema je bila bina Kulturnog centra koja je u funkciji, ali koja mora da se dotjera za ozbiljniju pozorišnu namjenu. Tu, prije svega, mislim na rasvjetu i ozvučenje“, rekao je Živković.
On kaže da je cilj da scena u Vlasenici ponovo oživi, a to je moguće postići samo ako se za ovaj poduhvat zainteresuju lokalne vlasti i privrednici, te obezbijedi finansijska podrška.
Vlasenica ima dugu pozorišnu tradiciju, čiji počeci datiraju još u tridesetim godinama prošlog vijeka, a punu ekspanziju pozorišne scene grad je doživio sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, kada je djelovalo Amatersko pozorište.
U okviru pozorišta postojao je i Tetar „Hobi“, omladinska scena kroz koju je u desetak godina, od 1988. do 1998. godine, prošlo stotine Vlaseničana, od kojih su mnogi, kao glumci, režiseri, scenaristi ili statisti, bili njen dio, a drugi su na različite načine podržavali rad pozorišta.
Vlaseničanin Mirko Stjepanović prošao je u „Hobiju“ sve „stepenike“ – od statiste, scenariste, do režisera, pa se od njega očekuje da svojim iskustvom pomogne ovaj poduhvat.
Stjepanović je napomenuo za Srnu da je Tetar „Hobi“ bila amaterska pozorišna družina skromnih materijalnih kapaciteta koja je stvarala ozbiljne i zahtjevne pozorišne predstave prema djelima značajnih domaćih i stranih avangardnih autora.
„Pozorište je kompleksana umjetnost koja u svom izrazu sadrži elemente literature, slikarstva, muzike… Mi smo to razumjeli i stoga smo pravili predstave u kojima se ta slojevitost mogla jasno vidjeti, pri tome, na visokom profesionalnom nivou“, istakao je Stjepanović.
Predstave su bile namijenjene mlađima, ali je publika bila brojna i raznovrsna, od djece do ljudi u poznijim godinama.
„Sjećam se jedne zgode prilikom predstave u Milićima koju smo izvodili na otvorenom. Savjetovali su nam da to ne radimo, jer u tom terminu ide popularna televizijska serija koju svi gledaju. Mi smo ipak izveli predstavu, izvukli ljude iz stanova i milićka ljetnja pozornica je bila puna“, prisjeća se Stjepanović.
Prvi značajniji nastup van Vlasenice i gradova u regionu vlasenički glumci imali su u Šibeniku sa predstavom „Urlik“ Alena Ginzberga, a nakon toga ređale su se predstave širom nekadašnje zajedničke države.
Pozorište je djelovalo i u ratnim godinama, a, zbog nedostatka sredstava i osipanja kadrova, 1998. godine prestalo je sa radom.
(www.palelive.com / Srna)
