Огласи
Izložba slika mladog Marka Kusmuka (25) sa Pala, trebalo je da bude otvorena u galeriji „Macola“ na Mećavniku 16. februara. Otvaranje je, međutim, uslijedilo sedam dana kasnije. Čekao se Emir Kusturica koji je želio da lično otvori izložbu sjajnog umjetnika jer ga ona u ovim čudnim vremenima podsjeća na sve ono lijepo što je valjalo u Bosni i Hercegovini… Kusturica je stigao u ponedjeljak uveče sa turneje sa „No soking orkestrom“ po Južnoj Americi, pa je izložba otvorena sjutradan. Naravno, najsrećniji zbog takvog razvoja događaja bio je upravo Marko Kusmuk, koji je u Sarajevu završio Akademiju likovnih umjetnosti, u klasi profesora Nusreta Pašića, a ubrzo zatim, prošle godine, i magistrirao na odsjeku za slikarstvo na Akademia di bele arti u Rimu.
– Naravno da mi čini veliko zadovoljstvo što će mi Emir Kusturica lično otvoriti izložbu, i tu priliku ne bih propustio makar i da sam još čekao, – rekao je Marko Kusmuk izvještaču „Dana“ neposredno prije otvaranja na Mećavniku.
Poslije Pala se odlučio za Sarajevo
Ovaj mladi umjetnik predstavio se sa 28 ulja na platnu i pet skulptura, nastalih u posljednjih nekoliko godina. Kusmuk je na Palama završio gimnaziju, a istovremeno je konkurisao na likovne akademije u Trebinju i Sarajevu, i na obje bio primljen. Ipak, odlučio se za Sarajevo, gdje je, kako kaže, imao izvanredne uslove i podršku profesora Nusreta Pašića, dekana sarajevske akademije, ali i podršku Borislava Aleksića koji ga je lično motivisao i „koji važi za jednog od najvećih psihologa u likovnoj umjetnostiĆ. Kusmuk je član Udruženja likovnih umjetnika BiH.
– Sredinom prošle godine na televiziji je bila jedna divna emisija o Mećavniku, shvatio sam da je čitav ovaj ambijent jedno veliko umjetničko djelo, i pomislio sam – zašto ne bih konkurisao. Oni su se iskreno iznenadili mojim slikama, i na moje ogromno zadovoljstvo, evo me na Mećavniku. Izložio sam i sliku „Između sna i jave“, na kojoj su moje omiljene ličnosti Emir Kusturica i Ivo Andrić. Na mojim slikama nisu uvijek lica poznatih osoba. Ovo jeste figurativno slikarstvo, držim se nekih facijalnih ekspresija koje možete vidjeti. Dakle, sam naziv „Očevici“ svjedoči o svjedocima koji su u datom trenutku vidjeli nešto i a facijalna ekspresija, naravno kod svakog različita, mi je odgovarala da izrazim svoj osjećaj, senzibilitet, da kolorističkim akcentima naglasim nešto što u prirodi nije realno, ali što je likovno i slikarski ubjedljivije nego da je islikavano baš identično kao da je iz prirode – kaže mladi umjetnik.
Kusturica: Zbunjen sam! Na kojoj se strani zemljine polulopte nalazim?
Emir Kusturica je proteklih dana, da podsjetimo, bio na turneji po Argentini i Čileu, gdje je proglašen za počasnog građanina Rosarija, rodnog grada revolucionara Če Gevare čije ime nosi jedna od ulica u Drvengradu, i grada Neukven. Vidno zadovoljan izložbom mladog Kusmuka, on je između ostalog rekao da u ovom čudu u kome živi, u kome prestaje da pravi razliku između lijeve i desne polulopte, sjeverne i južne, dobro je kad ga neko ovako mlad podsjeti na, ne samo prošla vremena, već i na ono što je valjalo u onoj BiH u kojoj je nekad živio.
– Gledajući ove slike, prvi utisak koji stičem je da se javio slikar koji neobično snažnom figuracijom i crtačkim djelovanjem podsjeća na ono što je upravo u toj BiH valjalo. Između neke lakoće i magritovske kombinacije u koje je lako ulazio Ljumović, do dobrog zamaha koji je imao Berber, rekao bih one grafike koje je nama pred oči donio Aleksić, i kada nismo znali koliko je popularan, a bio je popularniji u Beogradu, nego u Sarajevu. Znači, ovdje imamo mladog slikara koji ne samo da nam je osvježio sjećanja na bivšu domovinu, nego nam je ono što je u njoj, donio pred oči. Bar meni, donio je ekstrakt onoga što je tamo vrijedilo. Divno je što ovaj mladi čovjek sa Pala sintetiše jednu vrstu likovnog, odnosno umjetničkog iskustva koje taman da je iščezlo i nestalo u vremenima kada je slikarstvo u Sarajevu bilo dio jednog pozitivnog trenda, gdje se ukrštani narodi, ukrštane nacije, i dobrom kontrolom države uspijevali da i u slikarstvu, i u kratkom i dugom filmu, i u literaturi, njedre s vremena na vrijeme dobre stvari – rekao je Kusturica.
On smatra da se suočavamo sa nekim ko nam pred oči donosi više od dobrih vremena…
– Ono što je izuzetno dobro, čini mi se kao da je čovjek uzeo najbolje uzorke engleskog slikarstva, najbolje predstavnike onoga što su Veličković i Mujezinović i drugi u fazama i fragmentima predstavljali. Pored sentimenta koji se kod mene javi, uz veliku zbunjenost, na kojoj sam strani zemljine polulopte – rekao je Emir Kusturica i zaključio – ova izložba je buđenje na tu tradiciju o kojoj sam govorio. Čestitam!
Fotografije:
(www.palelive.com)
