Огласи
HAN PIJESAK – Služenjem pomena i polaganjem vijenaca na spomen obilježje kod Žepe u Han Pijesku odata je počast za 45 boraca Vojske Republike Srpske, kojih je najviše bilo sa Pala, povodom 30 godina od njihovog stradanja.
Kolona Sarajevsko-romanijskog korpusa mučki je napadnuta 4. juna 1992. godine sa okolnih litica u kanjonu Budučinog potoka, prilikom humanitarne misije da dostavi hranu i vodu za 13 vojnika koji su obezbjeđivali radio-relejni objekat na uzvišenju Zlovrh, najvišem vrhu Žepske planine, iako je prethodno sa predstavnicima muslimanskih strane bio postignut dogovor da mirno prođe.
Premijer Republike Srpske Radovan Višković položio je vijenac na spomen- obilježje stradalim srpskim borcima kod Žepe.
Vijence su položili su položili izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH, Boško Tomić, delagacije grada Istočno Sarajevo, opštine Pale i Han Pijesak, predstavnici organizacija proisteklih iz minulog odbrambeno-otadžbinskog rata, porodice poginulih boraca, prijatelji i saborci.
Iz Boračke organizacije opštine Pale istakli su da je to stradanje najtragičniji događaj i jedan od najtužnijih datuma u novijoj istoriji Pala.
Spomen-obilježje se nalazi između opština Han Pijesak, odnosno sela Podžeplje, Stobarani i Krivače i sela u mjesnoj zajednici Žepa, koja pripada opštini Rogatica.
Mučki zločin u Žepi ni oprostiti ni zaboraviti
Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je danas u Žepi da se na ovom mjestu prije 30 godina dogodio mučki zločin u kojem je stradalo 45 srpskih boraca i da se to ne može ni oprostiti ni zaboraviti, kao i da neće biti dozvoljeno da se sprovede u djelo ono što je muslimanska strana započela 1992. godine.
„Vi ste svojim kukavički činom izazvali kod Srba reakciju koja je rekla stanite, ovo je naša zemlja, mi ostajemo ovdje. Pogledajte istoriju i vidjećete da niste puno odmakli od pravoslavlja nego ste samo u jednom momentu promijenili vjeru“, istakao je Višković.
Mislili su, kaže, da će poslati poruku kako Srbi ovdje nemaju šta da rade i da treba da se sele.
„Kažu, hrišćanski je praštati, ali ovakve stvari se ne mogu oprostiti jer ste se ponijeli kao kukavice, neljudski i zato ne možemo i nećemo oprostiti niti zaboraviti“, istakao je Višković.
Višković je podsjetio da su srpski borci napadnuti dok su bili u humanitarnoj akciji, jer je trebalo da dostave hranu i vodu mladoj vojsci na Zlovrhu.
„Obećali su da će to dozvoliti i da neće praviti nikakve ekcese. Kada su vidjeli da su naši ljudi došli i da su bili skoro nepripremljeni za borbu, onda su to iskoristili i počinili jedan od najstravičnijih zločina u istoriji Pala“, rekao je Višković nakon što je odata počast stradalim borcima.
On je dodao da će se na tom mjestu okupljati kako se takvi događaji nikada ne bi zaboravili, te da su i danas tu iz tog razloga.
„Drago mi je da su Boračke organizacije Pala, Istočnog Starog Grada i Han Pijeska pokrenule inicijativu da se riješe imovinsko pravni odnosi i da se uradi jedno novo idejno rješenje oko ovog kompleksa i na jednoj i drugoj lokaciji“, rekao je Višković.
On je dodao da će troškove uređenja kompleksa Vlada preuzeti onog momenta kada se završe imovinsko-pravni odnosi, jer su to ljudi koji su stradali ovdje i zaslužili.
Višković je napomenuo da mnogi kada su krenuli od kuće nisu imali u podsvijesti da idu akciju, već da dostave hrane i pića, ali su ih napali „vrli borci“ 28. Divizije takozvane Armije BiH da bi se pokazali kako su neka sila.
On je ukazao da se danas pokušavaju predstaviti kao antifašisti, „neke patriote koji su za mir“.
„Niti ste antifašisti, niti ste za mir. I danas pokušavate ono što ste započeli 1992. godine da sprovedete u dijelo. To vam nećemo dozvoliti.
Služenjem pomena i polaganjem vijenaca na spomen obilježje kod Žepe u Han Pijesku odata je počast za 45 boraca Vojske Republike Srpske, kojih je najviše bilo sa Pala, povodom 30 godina od njihovog stradanja.
Kolona Sarajevsko-romanijskog korpusa mučki je napadnuta 4. juna 1992. godine sa okolnih litica u kanjonu Budučinog potoka, prilikom humanitarne misije da dostavi hranu i vodu za 13 vojnika koji su obezbjeđivali radio-relejni objekat na uzvišenju Zlovrh, najvišem vrhu Žepske planine, iako je prethodno sa predstavnicima muslimanskih strane bio postignut dogovor da mirno prođe.
Jugović: Vječno slaviti ljude mučki ubijene u Žepi
Načelnik opštine Pale Boško Jugović rekao je danas u Žepi gdje je obilježeno 30 godina od stradanja 45 srpskih boraca, mučki ubijenih u klancu u muslimanskoj zasjedi, da je obaveza njegovati sjećanje i vječno slaviti poginule, kao i brinuti o njihovim porodicama.
Jugović je naglasio da je srpski narod, zahvaljujući ljudima koji su ovdje izginuli, vodio računa i uspio da sačuva Republiku Srpsku u kojoj se danas slobodno živi.
„Svi smo dužni da brinemo o porodicama poginulih boraca i da posebno budemo senzibilni prema njima“, napomenuo je Jugović.
Jugović je podsjetio da su ovi ljudi, čija je misija bila humanitarnog karaktera – da dostave hrane i pića za vojsku, mučki ubijeni i da nisu imali šansu da se brane.
„Važno je da nas danas ima ovdje da njegujemo sjećanje i da ih, budući da je 30 godina prošlo od ovog čina, slavimo vječno, da oni budu divovi i heroji u našim srcima, kao što su i solunski dobrovoljci, učesnici Drugog svjetskog rata, kao i ovog odbrambenog rata“, istakao je Jugović.
On je zahvalio opštinama Han Pijesak i Istočni Stari Grad i boračkim organizacijama iz tri opštine za pokazano jedinstvo i potrebu zajedničkog okupljanja da se sačuva ovo spomen-obilježje i da se prenosi novim generacijama šta se desilo na ovom mjestu.
Jedan od preživjelih boraca Živko Cicović rekao je novinarima da nikada neće zaboraviti šta se tada desilo, kada je u prvom dijelu kolone koja je prekinuta oborenim stablima sa okolnih litica zatekao ranjene poznanike i prijatelje, svoje saborce, te ih pokušao izvući dok je cijeli prostor bio pod dejstvom mitraljeza i artiljerije sa muslimanske strane.
Cicović je rekao i da su sa motornim pilama morali da sijeku stabla da bi prišli vozilima u kojima su bili ranjeni i da je tada uspio da izvuče povrijeđenog saborca Darka Milinkovića.
Milinković je zahvalio svojim prijateljima, srpskim borcima sa Pala, koji su tada došli da izvuku poginule i ranjene sa područja kod Žepe koji su bili dva dana u okruženju.
Načelnik opštine Han Pijesak Slobodan Đurić poručio je da se ne smije zaboraviti stradanje srpskih boraca koji su život dali za Republiku Srpsku, te da treba pomoći njihove porodice i zaštititi spomen-obilježja, da bi prenijeli na naredne generacije šta se ovdje dešavalo.
„Da se pamti danas, u narednim godinama i u budućnosti“, rekao je Đurić i izrazio zadovoljstvo što je ove godine kod spomen-obilježja poginulim srpskim borcima mnogo više prisutnih predstavnika svih nivoa vlasti, članova porodica poginulih i predstavnika boračkih organizacija i saboraca.
Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Pale Jasna Lazarević Gavrilović rekla je da su od te ratne 1992. godine Pale imale više od 20 odsto ukupnih gubitaka za cijeli rat, te da ne treba zaboraviti da su tada bile prijestonica Republike Srpske u kojoj su se stvarale institucije i postavljali temelji Srpske.
„Ne treba to zaboraviti i ne treba zaboraviti ovaj događaj u okviru manifestacija sjećanja jer je ključni u obilježavanju događaja u minulom ratu. Nadamo se da će sjećanje na jun naći mjesta u svim kalendarima od posebnog značaja, da ćemo se sjećati svih naših boraca“, rekla je Gavrilovićeva novinarima.
Ona je istakla da se ove godine kod jednog od članova porodice poginulih boraca na Žepi rodila ideja da budu uređena spomen-obilježja kod Žepe i da se otmu od zuba vremena i propadanja na otvorenom.
Gavrilovićeva je istakla da je ova ideja naišla na podršku načelnika opština Han Pijesak, Pale i Istočni Stari Grad i da je danas premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao da će Vlada pomoći u realizaciji ove ideje.
Ona je izrazila nadu da da će Vlada imati više razumijevanja za ovu i slične inicijative iz boračkih organizacija i da će Boračka organizacija i te kako znati to da cijeni.
Služenjem pomena i polaganjem vijenaca na spomen obilježje kod Žepe u Han Pijesku odata je počast za 45 boraca Vojske Republike Srpske, kojih je najviše bilo sa Pala, povodom 30 godina od njihovog stradanja.
(www.palelive.com / Srna)
