Osjećaj otuđenosti najveća prepreka u životu osoba sa Daunovim sindromom

BANJALUKA – Najveća prepreka u životu osoba sa Daunovim sindromom je osjećaj otuđenosti i to što im se drugi ne obraćaju u skladu sa njihovom dobi, rekao je Srni direktor Daun sindrom centra Banjaluka Zoran Jelić povodom Svjetskog dana osoba sa Daunovim sindromom.

„Odrasle osobe sa 20, 30, 40 i više godina dovodimo u krilo Djeda Mraz koji je ponekad upola mlađi od njih. Odrasle moramo tretirati kao i sve odrasle“, rekao je Jelić.

On je napomenuo da Daun sindrom nije bolest, već stanje, a invalidnost tih lica stvaraju drugi tako što ih ne uključuju u sve životne sfere društva.

Jelić je podsjetio da 14 osoba banjalučkog Daun sindrom centra, pod pokroviteljstvom Predstavništva Republike Srpske u Solunu i šefom Predstavništva Jelenom Jovanović, boravi u Solunu gdje se obilježava Svjetski dan osoba sa Daunovim sindromom.

„Igramo našu predstavu, premijerno je prikazan naš film u solunskom gradskom pozorištu, prezentujemo naš program socijalne rehabilitacije i zajedno sa Daun sindrom centrom Grčke obilježavamo Svjetski dan osoba sa Daunovim sindromom i potpisujemo ugovor o saradnji sa njima“, rekao je Jelić.

On je dodao da o značaju ove manifestacije govori posjeta predsjednice Grčke, koja je imala sastanak sa članovima Daun sindrom centra Banjaluka i svečani ručak.

Jelić je napomenuo da je ovakvu manifestaciju Predstavništvo Republike Srpske u Austriji organizovalo prošle godine, kao i Predstavništvo Republike Srpske u Moskvi.

Nakon dolaska iz Grčke osobe iz Daun sindrom centra Banjaluke idu na Jahorinu gdje će realizovati Školu skijanja, a zatim putuju u Beograd gdje će sa glumcem i rediteljem Draganom Bjelogrlićem imati radionice glume, nakon čega ih, kaže Jelić, očekuje premijera u Banjaluci, odlazak u Prag, Beč.

On je najavio da će 18. aprila u Narodnom pozorištu Republike Srpske devet osoba sa Daun sindromom premijerno odigrati novu predstavu „Roko i cicibela“, koja je posvećena pokojnom Arie Livneu.

Jelić je podsjetio da je pokrovitelj škole i predstave ambasador osoba sa Daun sindromom profesor Vlado Đajić, a da Daun sindrom centar Banjaluka u svom radu ima veliku pomoć Vlade Republike Srpske i ministarstava.

On je podsjetio da je Daun sindrom centar Banjaluka započeo program socijalne rehabilitacije na Jahorini 2016. godine pod pokroviteljstvom tadašnjeg, a i sadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, te da je, nažalost, ovaj centar jedina ustanova socijalne rehabilitacije osoba sa Daun sindromom u regionu.

On je naveo da je Daun sindrom centar Banjaluka u saradnji sa zdravstveno-turističkim centrom „Banja Vrućica“ osposobljavao osobe sa Daun sindromom za kuvare i konobare, koje su od 2018. do 2020. godine radile ovom turističkom centru, a u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede osposobljavali su ova lica za poslove travara, voćara i vrtlara.

On je napomenuo da Daun sindrom centar Banjaluka ima potpisane ugovore o saradnji sa ovakvim organizacijama iz Moskve, Beča, Praga, Hrvatske, Crne Gore…

„Zajedno ćemo raditi na poboljšanju kvaliteta života osoba sa Daunovim sindromom, rušenju pogrešno naturenih stavova i predrasuda o njima. Jedna od prepreka ove populacije jesu roditelji, zbog prezaštićenosti, a i zato što su stigmatizacijom prepuni straha i svoju djecu štite“, rekao je Jelić.

Daunov sindrom je posljedica postojanja jednog hromozoma više u ćelijama djeteta. Umjesto dva hromozoma koja čine 21. par, ova djeca u svojim ćelijama imaju tri hromozoma od kojih dva čine 21. par, a jedan je višak, pa se zato Daunov sindrom naziva još i Trizomija 21.

Naziv Daun potiče od imena engleskog ljekara Langdona Dauna, koji je 1866. godine prvi opisao sindrom na svom djetetu, a tek 1959. je ustanovljeno da je uzrok ovog sindroma trizomija.

U 95 do 97 odsto slučajeva Daunov sindrom nije nasljedna bolest i javlja se u svim rasama i ekonomskim grupacijama. U prosjeku se jedno od 1.000 ili jedno od 1.100 djece rađa sa ovim sindromom širom svijeta.

Stepen teškoća sa kojima se susreću osobe sa ovim sindromom varira, ali u svakom slučaju podrazumijeva intelektualne poteškoće /prosječan IQ je između 25 i 80/, otežano učenje, kašnjenje u razvoju, moguće zdravstvene probleme kao i karakterističan fizički izgled.

Godine 1929. dužina života osoba sa Daunovim sindromom iznosila je devet godina, danas zahvaljujući blagovremenoj dijagnostici i liječenju prirodnih anomalija njihov životni vijek je produžen na 50 godina i duže.

(www.palelive.com / Srna)