Огласи
ISTOČNO SARAJEVO – Sva prošla vremena bila su pojedinim generacijama teška za odrastanje, ali mislim da nikada kao danas nije bilo teže, zbog čega je neophodno da majka bude stub porodice, navodi pjesnik iz Herceg Novog Sonja Padrov-Tešanović.
„Nekada je za razliku među generacijma bilo potrebno 10 do 20 godina, a sada je dovoljna godina ili dvije pa se ne može uhvatiti nit generacijskih razlika.
Koliko god upliv moderne tehnologije u naše živote ima pozitivne strane, toliko u sebi nosi i skriveno, negativno, nešto što roditelji ne mogu da kontrolišu kod svoje djece te smo došli u situaciju da je porodica, kao osnovna ćelija društva, potpuno urušena“, pojašnjava ona za Srnu.
Sonja Padrov-Tešanović, učesnik 21. Međunarodnog festivala poezije za djecu i mlade Istočno Sarajevo, smatra da je porodica posljednja brana za negativan uticaj na mlade, i da je to misija kojoj sve više treba da budemo posvećeni.
Majka, ističe ona, treba da je majka – treba da bude i jeste stub porodice.
„Možda je ovo moje razmišljanje arhaično, ali ja sam i dalje pobornik ideje da majka treba da ima ulogu nekoga ko okuplja porodicu i brine o njenom opstanku“, navodi Padrov-Tešanović.
Ona tvrdi da je institut autoriteta skrajnut u potpunosti mada i ta okolnost proizilazi iz porodice.
Prema njenim riječima, „srećne su porodice u kojima su i majka i otac prikriveni autoriteti, kojima se obraćamo kad nam je muka i kad nam je dobro, a još je ljepše kad se taj autoritet ogleda i u našim bakama i djedovima, tetkama, ujacima, stričevima…“.
„Naš najveći teniski as Novak Đoković jeste i treba da bude idealan primjer za mlade ljude, kako se odricanjem i upornim radom talenat pretvara u vrhunski rezultat, u autoritet, čak i na svjetskom nivou. Lažne idole naše omladine oličene u `estradnim umjetnicima` neću ni da pominjem“, kategorična je Padrov-Tešanović.
Ona smatra da su ti kvazi i pseudoidoli krivi su što su danas djeca na ivici pažnje za ozbiljne životne stvari i što su često veoma nezainteresovana za svijet oko sebe.
Zbog toga, smatra ona, „drugarski odnos“ roditelja prema deci nije ispravan put vaspitanja i odgoja.
Padrov-Tešanović ističe da je u Herceg Novom organizovala niz kreativnih radionica pisanja, čiji je osnovni cilj očuvanje jezika i pisma, uz ključno ignorisanje stranih riječi, tuđica, sms-skraćenica, žargona itd, kao posljedica prekomjerne upotrebe tehnologije.
To je od djece pobudilo veliku pažnju – što raduje i obećava.
„Naš jezik kojim govorimo je savršen, i, osim što je lijep, on je i veoma sadržajan. Naravno, upotrebu te tehnologije ne može niko zabraniti, ali se nekim aktivnostima, od kuće do škole, njen negativni uticaj na mlade može umanjiti i svesti u realne okvire.
Zar nije bolje da nam dijete sat-dva provede na plivanju, na sporstkom terenu, u razgovoru sa majkom, šetnji sa ocem, nego da ne ispušta mobilni telefon iz ruku i pretražuje ko zna kakve sadržaje, možda čak i neprimjerene njegovom uzrastu“, navodi pjesnikinja.
Prema njenim riječima, moderna tehnologija uzima danak i kod odraslih ljudi, a kamoli kod djece, čiji je mozak „tabula raza“.
Padrov-Tešanović žali što je ne samo književnost, nego i kultura u cjelini marginalizovana u društvu, i što je sve više stvar uskog kruga pojedinaca, a ne institucionalnog i sistemskog pristupa.
„Nekome, izgleda, ne odgovara da pamet ispliva na površinu. Kultura je pod velikim uticajem politike i to nije u redu“, smatra Padrov-Tešanović.
Ističući da je praunuka solunskog borca, ona kaže da, ako su na Krfu, u ratu, izlazile novine i opstajala kultura, a čuveni pjesnici opjevali svoja i stradanja svojih sunarodnika, zašto to ne bi bilo u fokusu našeg interesovanja i danas, sve sa ciljem da dobro pobijedi zlo.
Sonja Padrov-Tešanović je pjesnik za djecu. Rođena je 1967.godine.
Majka je dva sina, udata, živi i radi u Herceg Novom.
Kako kaže, većinu pjesama posvetila je svojoj djeci i nekoj drugoj dobroj djeci.
Piše poeziju i prozu samo za djecu.
Uz tri samostalne knjige „Mama 00-24“, „Taj se začin ljubav zove“ i „Kako da rastem?“ ima i na desetine zajedničkih zbirki i zbornika poezije.
Redovno učestvuje na sajmovima knjiga, dječijim festivalima, festivalima poezije, bibliotekama, školama i sličnim poetskim manifestacijama.
Dobitnik je više književnih nagrada, član je Udruženja književnika za djecu i mlade Crne Gore, član Instituta za dečiju književnost Beograd, državljanin Pesničke Republike, član još nekoliko književnih udruženja zemalja u okruženju i član književnih žirija.
Poezija joj je prevođena na engleski i makedonski jezik, na njene pjesme pisana je muzika za dječije muzičke festivale,a igrokazi su scenski izvođeni.
(www.palelive.com / Srna)
