Pećina izvora Mokranjske Miljacke

Pećina (Špilja) iz koje izvire rijeka Miljacka u Kadinom Selu, kod Mokrog je najduža i najljepša pećina u BiH. Pruža fantastične mogućnosti za ekstremni (avanturistički) turizam koji će isključiti bilo kakvu upotrebu električnog osvjetljenja ili građevinskih radova u njenoj unutrašnjosti – tako da se doživljava sa više emocija i poštovanja.

U pećini su pronađene životinjske vrste potpuno nove za nauku, što bi trebalo da potvrde rezultati daljih naučnih ispitivanja. Temperatura vode je oko 6,2 stepena Celzijusa i zahtijeva korišćenje specijalne opreme, jer je duži boravak u pećini bez nje nemoguć.

Pećina izvora Mokranjske Miljacke se nalazi na kraju sela Mokro nedaleko od Kadinog Sela u zaseoku Vrelo, u podnožju krečnjačkog masiva Gradina, oko sedam kilometara od Mokrog i nekih 10-tak kilometara od Pala. Ulaz u pećinu se nalazi na samom početku kotline u stijenama koje se spuštaju prema kotlini i rijeci koja izvire iz nje ispod visa zvanog Mala Gradina.

Ulaz je okrenut prema jugu, širine 4 metra, a visine 5 metara na nadmorskoj visini 1100 metara. Ulaz u pećinu otežava voda koja u zavisnosti od količine padavina čini ulaz lakše ili teže prohodnim. U doba s više padavina ulazak je otežan a dubina vode na samom ulazu može biti i do 50 cm., te se ne preporučuje ulazak u objekat u ovom periodu. Međutim, ako je doba sa malo padavina visina vode je oko 20 cm pa je ulazak dosta lakši, i može se ući u pećinu 30-tak metara bez nekih velikih problema.

Na 35-tom metru pećine se nalazi manje jezero koje se može preći lijevom stranom koristeći se kosim dijelom zida pećine gdje je voda najplića. Poslije ovog jezera nalazi se drugo jezero, koje je veće i dublje oko 6 metara dužine i 2 metra širine sa dubinom vode oko 1.5 metar, a koje je odvojeno manjim nasipom od predhodnog. Za prelazak ovog jezera preporučljivo je korištenje čamca.

Nakon ovog jezera tu je i treće jezero koje je kao i predhodno razdvojeno nasipom kamenja širine 1.5 metar, ali je spojeno sa predhodnim jezerom malim propustom, pa je na ovom dijelu potrebno čamac prebaciti preko nasipa. Treće jezero je dugačko 11,5 metara sa dubinom većom od 2 metra, širine takođe oko 2 metra. Visina plafona od samog ulaza u pećinu ni na jednom dijelu ne spušta se ispod 4 metra što uveliko olakšava napredovanje.

Treće jezero ustvari ne završava nakon tih 11.5  metara nego se nastavlja lijevo, tako da se na ovom dijelu pećine nakon prelaska tih 11.5 metara čamcem dolazi do ulaska u fosilni dio pećine koji počinje impresivnom dvoranom širine 20-tak metara. Odmah se primjeti da ovaj dio pećine nije glavni kanal, koji nastavlja potpuno potopljen vodom lijevo, a za čije istraživanje je potrebna bolja oprema i još jedan ili više čamaca kvalitetnije izrade jer se primjeti da se kanal sužava, a i primjećuje se da se i plafon spušta.

Fosilni dio pećine koji počinje nakon 11.5 metara jezera ulaskom u prvu dvoranu odmah impresionira bogatstvom pećinskog nakita koji se u njoj nalazi. Prva dvorana se sa desne strane odmah na početku pri izlasku iz dijela sa vodom nakon uspinjanje poda od nekih 5m produžava za oko 15-tak metara u vidu većeg kanala širine 10 metara, visine 5 metara.

Dvorana dalje nastavlja lagano savijajući desno, gubeći na visini plafona do 6 metara, sužavanjem u prolaz 10 metara širine, dužine 40 metara. Pod cijelog ovog fosilnog dijela prekriven je kadama koje su ispunjenje vodom ili su bile potpuno suve. Nakon  prolaska kroz prolaz, preko kada ispunjenih vodom, dolazi se u drugu dvoranu širine 15 metara u kojoj je plafon visine 15-tak metara. Dvorana je veoma bogata pećinskim nakitom poput pizolita, velikog broja cjevčica, a stalaktiti i stalagmiti preovladavaju koji u par navrata prave stubove.

Iz ove dvorane se prolaskom kroz slišan prolaz kao i predhodni kroz kade ispunjene vodom, samo manje dužine od 10 metara, dolazi do treće dvorane. Druga i treća dvorana su takođe spojene još jednim kanalom koji se nalazi na desnoj strani pri kraju druge dvorane. Ovaj kanal, dužine 50 metara širine 4 metra sa visinom od 1.5 metara i veoma bogat pećinskim ukrasima, suhog poda izlazi na početku treće dvorane sa desne strane.

Treća dvorana je nešto manjeg promjera nego prethodne dvije, 15 metara širine sa nešto nižim plafonom od oko 7 metara. Prolaskom između stalagmita koji se nalaze na izlazu iz ove dvorane slijedeći smijer pružanja kanala koji neprestano mijenja širinu na 10 metara od istih dolazimo do jednog bočnog kanala koji se sa desne strane priključuje na glavni kanal iz kojeg aktivno teče voda u glavni kanal. Ovaj bočni kanal je dužine 70 metara, širine 4 metra sa dosta spuštenim plafonom visine 1 metar koji nakon 5 metara pada na 30-tak cm od površine vode. Kanal se završava spuštanjem plafona do površine vode sa malom dubinom te je dalje nemoguće proći.

Glavni kanal od ovog dijela dalje nastavlja, slijedeći svoj smjer preko kada  djelimično ispunjenih vodom, sa visinom plafona od oko 7 metara sa širinom 6 metara dužine 50 metara do četvrte dvorane. Ova dvorana je širine 20-tak metara sa plafonom visine 10-tak metara ujedno i posljednja dvorana ovog dijela pećina. Na lijevoj strani dvorane na visini od 3 metra nalazi se jedan bočni kanal dužine 15 metara koji završava uskim dimnjakom širine 50 cm. ispunjen glinom kroz koji dotiče voda u doba velikih padavina. I ova dvorana kao i cijeli ovaj fosilni dio je veoma bogata pećinskim nakitom poput , saljeva, stalaktita, stalagmita, kada ispunjenih vodom kao i suhih, kao i konulita.

U ovom fosilnom dijelu pećine nalazi se još par bočnih kanala koji se nalaze na bočnim djelovima glavnog kanala a koji su na priličnoj visine od poda glavnog kanala koji se nisu ispitali zbog njihovog nepristupačnog položaja.

Ovo je opis prvih 1000 metara pećine koje je radilo Sportsko planinarsko društvo No Limit. Dalja istraživanja na pećini se nastavljaju i ona su dostigla 6800 m u dubinu, što predstavlja najveći istraživački poduhvat u Bosni i Hercegovini u ovoj godini i pećinu izvora Mokranjske Miljacke stavlja ispred Vjetrenice (6700 m) kao najveću pećinu u BiH.

Foto Sportsko planinarsko društvo No Limit, Zone 2000,  ATOM, Simone Milanolo, Filippo Caruso

Kako do pećine:

Pećina Špilja, na izvoru Mokranjske Miljacke se nalazi 7 km od skretanja u Mokrom. Trenutno nije postavljen putokaz do pećine, ali na mjestu gdje se skreće stoji putokaz za fabtriku Pretis. Skreće se lijevo prema staroj kasarni i dalje makadamom ka zaseoku Vrelo. Pećina se nalazi u podnožju krečnjačkog masiva Gradina.