Огласи
ISTOČNO SARAJEVO – Predstavnici Istočnog Sarajeva i gradskih opština, kao i rukovodstvo i radnici Bolnice „Srbija“, postavljanjem ploče svjedočanstva o 100 godina postojanja bolnice u Kasindolu i polaganjem vijenaca žrtvama fašizma iz Drugog svjetskog rata, ozvaničili su početak višednevne manifestacije „Dani Bolnice `Srbija`“.
Vršilac dužnosti direktora ove bolnice Nebojša Šešlija istakao je da su ponosni na činjenicu da se ove godine obilježava vijek postojanja Bolnice u Kasindolu.
On je rekao da se u ovoj sedmici, kada je i krsna slava Bolnice, obilježava veliki jubilej postojanja zdravstvene ustanove u Kasindolu.
Šešlija je podsjetio da su 1921. godine prvi pacijenti ušli u tadašnje lječilište.
On je naveo da su vijenci položeni kod spomen-obilježja koje datira iz 1990. godine, a koje su postavili mještani Kasindola.
„Spomen-ploča je postavljena u čast nevinih civila stradalih 1941. godine, kada je podrum ove ustanove korišten kao logor fašističkim formacijama“, rekao je Šešlija.
Šešlija je izjavio novinarima da je ova ustanova, koja je kroz bogatu istoriju mijenjala načine organizacije rada, uvijek bila posvećena zaštiti zdravlja stanovnika ovog kraja.
„U periodu 1992. godine, u vrijeme odbrambeno-otadžbinskog rata, dala je veliki doprinos u opstanku sarajevskih Srba na ovom području. Danas, u vrijeme pandemije, Bolnica i radnici daju maksimum u očuvanju zdravstvenog sektora naše regije i tako će biti u narednom periodu. Želimo da ostavimo trag za naredna pokoljenja i damo garant da će ova ustanova i u narednom periodu pružati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu svim stanovnicima naše regije“, istakao je Šešlija.
Istoričar Aleksandar Kostović rekao je da se na pločama svjedočanstva o 100 godina postojanja bolnice u Kasindolu može vidjeti nekoliko starih fotografija koje pokazuju kako je lječilište nekada izgledalo.
On je podsjetio da je 1921. godine ovdje otvoreno prvo lječilište za plućne bolesnike, gdje su bili smješteni lakši pacijenti, da bi u narednim godinama dobilo oblik sanatorijuma i lječilišta za tuberkulozne bolesnike, sve do 1992. godine, kada je postala opšta bolnica, a kasnije klinički centar.
„Na mjestu na kome se danas nalazi moderna bolnica, nekada se nalazila moderna pilana, a njen vlasnik Italijan Đuzepe Feltrineli je nakon Prvog svjetskog rata premjestio mašine u Sjetlinu, a u tim zgradama su napravljeni prvi bolnički paviljoni koji su dobijali imena po najvećim gradovima tadašnje države“, naveo je Kostović.
On je rekao da je u Pavljionu „Sarajevo“ dugo bila upravna zgrada, čitaonica, trpezarija, uz nju je bio bazen i jedan je od rijetkih paviljona u kojem nikada nisu bili smješteni pacijenti.
Kostović je podsjetio da su tu bili i paviljoni „Bosna“, „Hercegovina“, „Jugoslavija“ i „Željeznički“. Pored njih je paviljon „Banjaluka“, koji je nedavno obnovljen, a tu su bili i „LJubljana“ i „Split“, u kojima su bili smješteni pacijenti.
Sonja Divljan Savić, ljekar u zdravstvenoj ustanovi u Kasindolu od 1965. do 2006. godine, istakla je da je ustanova bila veoma značajna zbog velikog broja pacijenata koji su dolazili iz cijele BiH.
„To je bila jedina bolnica u BiH za plućne bolesti. Osim terapeutskog dijela, takođe uvijek je bio zastupljen i stručni rad. U bolnici su se otprilike od 1965. godine uvijek slavili majski dani bolnice, u kojima su objavljivani radovi iz raznih podvrsta bolesti za pluća“, istakla je Savićeva, koja je jedno vrijeme bila i rukovodilac bolnice u Kasindolu.
Za sutra, drugog dana manifestacije, u 9.00 časova planirana je akcija dobrovoljnog davanja krvi radnika Bolnice „Srbija“, a izjave za novinare biće u 9.15 časova.
(www.palelive.com / Srna)
