Огласи
SOKOLAC – Knjiga putopisa „Priče sa planina“ književnika Milanka Borovčanina Romsoka predstavljena je na Sokocu, a riječ je, kako je rečeno na promociji, o pravoj riznici znanih i neznanih istorijskih događaja u vezi sa širim prostorom Romanije.
Direktor Narodne bibliteke Snježana Soldar Madžgalj rekla je na sinoćnjoj promociji u ovoj biblioteci da Borovčanin do sada objavio šest zbirki pjesama za odrasle, jednu za djecu, dva romana, četiri knjige priča i pripovjedaka i jedan putopis. Član je Udruženja književnika Republike Srpske i Srbije.
„Romsok je rođen u vrletima Romanije i svoju neizlječivu ljubav prema čarima izdašne prirode nosi u srcu sve ove godine, pa je veći dio života proveo uživajući u njenoj ljepoti, koja mu je u svakom trenutku bila na dohvat ruke“, istakla je Madžgaljeva.
Ona kaže da je ovaj pjesnik pola svog života proveo, gazeći kao planinar po planinskim prevojima, dolinama i vrletima.
Ne želeći da ulazi u dilemu da li su „Priče sa planina“ putopis ili proza, književnik Zoran Kostić je istakako da je ovdje riječ o pravoj riznici znanih i neznanih istorijskih događaja u vezi sa širim prostorom Romanije, prostor koji obrađuje pisac u svojih šest priča, pod naslovom „Priče sa planina“.
„To je jedan antropogeografski pristup, kakav on dosljedno sprovodi od prve do posljednje rečenice i potvrđuje da taj pristup opravdava činjenicu da je jedan od tvoraca i utemeljivača antropogeografije u tu veliku porodicu svjetskih nauka Srbin Jovan Cvijić“, naveo je Kostić.
Kostić kaže da ga to kao književnika i ne čudi, jer, kako je naglasio, taj poseban odnos prema fenomenu planine, šume, prirode imaju posebno srpski pisci u cijeloj evropskoj literaturi.
„Ne treba ni da vas podsjećam na njih, petovjekovne ili možda nekog dužeg perioda. Za nas je planina bila sinonim utočišta, spasa, pred moćnim zavojevačima, tiranima, koji su stalno nasrtali na ove planine i na ove prostore“, kaže Kostić.
On ističe da je riječ o nekoj vrsti porodičnog odnosa i navodi da su planina, pisac i sloboda gotovo porodično trojstvo, što je u svakoj od šest priča ispoljio Borovčanin u svojoj 14. samostalnoj knjizi.
Kostić naglašava da je autor „Priča sa planina“ vodič kroz vrijeme i prostor u kojem jasno tvrdi da se istorija ponavlja, posebno u priči „Od Zmajevca do Pjenovca“, gdje pominje „spepeljena“ sela u minulom i vezuje stradanje Srba u njima i u Drugom svjetskom ratu.
„Ovo je riznica neobično dragocjenih podataka, kulturološke i istorijske prirode i same prirode“, rekao je Kostić.
Recezent knjige Milenko Jevđević je istakao da su ispod samog naslova ukoričeni literarni medaljoni o planinanma koje je pisac prepješačio „srcem svojih koraka i naslikao olovkom svoje duše“.
„Istinske vrijednosti ne idu dalje iz svoje postojbine među svjetinu koja pritajeno vreba priliku da ih izokrene i da im se naruga. Zato i pisac ove knjige radije druguje sa ovim vječnostima koje pripadaju samo planinama-vrletnim stazama, nebeskim vrhovima, trnkom vjetrova, ljekovitim biljem, bistrim izvorima“, naveo Jevđević.
Borovčanin je zahvalio publici i braći po peru, ne krijući posebno zadovoljstvo što se predstavljanje njegove nove knjige dešava u njegovom gradiću „u romanijskom gnijezdu sokolova“ i što je, kao kaže, upriličeno na dan Svetog Vida-Vidovdana kada duše kosovskih junaka i mučenika ko zna po koji put jače zablistaju u nebeskom svodu.
Promociu knjige „Priče sa planina“ organizovala je Narodna biblioteka Sokolac uz podršku sokolačkog Planinarskog društva „Glasinac“.
Izdavač knjige je Srpsko prosvjetno i kulturno društvo „Prosvjeta“, Gradski odbor Banjaluka, a recezenti Milica Bakrač i Milenko Jevđević.
(www.palelive.com / Srna)
