SOKOLAC – Sokočanin Milivoje Janković pripremio je materijal za tri zasebne knjige, ali mu nedostaju sredstva za štampanje, pa živi u nadi da će se naći donatori koji će pomoći da tri nova naslova dođu do čitalaca.
Najnoviju je naslovio „Mali atlas, velikog svijeta“ koja je, kako kaže Srni, specifičan priručnik u kome su na jednom mjestu sažeti svi najbitniji geografski podaci iz cijelog svijeta.
„Ideja da prikupljam najzanimljivije podatke o planeti Zemlji i objedinim ih u jednoj knjizi predstavlja nostalgiju za profesorskim danima, kada sam u gimnaziji predavao geografiju, predmet koji je danas sve manje zastupljen u srednjoškolskom obrazovanju i o kome se sva manje zna, iako je mnoštvo geografskih pojmova dostupno na internetu“, naglasio je Janković.
On je uvjeren da se putem društvenih mreža danas mogu pronaći mnogi podaci koje on navodi u svom materijalu, ali ne i na jednom mjestu, kako je zamislio svoj „Mali atlas, velikog svijeta“ iz koga želi da uče mladi.
Planirao je, kaže, da u njegovom „malom atlasu“ bude štampano 13 fizičko-političkih karata, šest skica i više od 50 fotografija najzanimljivijih geografskih pojmova, svjetskih i prirodnih čuda.
Janković je, dodao je on, posebno izdvojio neke lokacije u svijetu, držeći se načela od manjeg ka većem, pri čemu je polazio od znamenitosti od najmanje države Vatikana, zatim Svete Gore do najvećih svjetskih zajednica.
Posebno je obradio, tvrdi, svjetska čuda prirode, kao što su vodopadi, počevši od od najvećeg Anđelovog na 979 metara, do Skakavca na Perućici i istoimenog na Ozrenu /BiH/.
Pažnju čitalaca, nada se, privući će pojmovi kao što su malo vulkansko ostrvo Čedžu u Južnoj Koreji na kome živi 600.000 stanovnika i Stona planina u Južnoj Africi, te kompleks pećina Barodla-Domica u Mađarskoj i Slovačkoj, preko niza drugih u svijetu do Orlovače i Novakove Pećine na Romaniji.
Za ovaj priručnik će biti urađena stručna recenzija, a štampan je samo u par primjeraka da bi autor pokazao potencijalnim donatorima kako treba da izgleda njegov „Mali atlas, velikog svijeta“.
Kako se u atlasu nalaze sve zastave svijeta, ističe Janković, na naslovnoj strani je zastava Republike Srpske, Srbije i Rusije sa grbovima.
Janković je, kaže, prije šest godina pripremio materijal i za knjigu o rodu Jankovića iz sela Rešetnica kod Sokoca u kojoj je prikupio mnogo podataka o njihovoj istoriji prije dolaska sa Drobnjaka sedamdesetih godina 18. vijeka na Glasinac, za čije štampanje mu, takođe, nadostaju sredstva.
On tvrdi da naslov knjige „Jankovići – od Durmitora do Romanije – od Drobnjaka do Glasinca – od Komarnice do Rešetnice“ simbolizuje u najkraćem istorijski put ove familije.
„Tu je i mnoštvo podataka o rodovskim vezama sa drugim familijama iz rodovske grupe Konjokrada, koji starinom potiču od bratstva Kosovčića sa područja Stare Hercegovine, odnosno Crne Gore i slave Đurđevdan i Savindan“, ističe Janković.
Kao dugogodišnji prosvjetni radnik, rezervni vojni starješina i pukovnik Vojske Republike Srpske dugo u sebi tajio brigu da ne padne u zaborav istorija njegovog roda Janković i bio vođen motom „Da bi znali kuda ćemo dalje, moramo znati odakle smo krenuli“.
Kako bi penzionersku dokolicu ispunio kreativnim radom, Janković je odlučio da sačini porodično stablo i mladim naraštajima svoje, ali i drugih familija koje imaju isti rodovski korijen sa bratstvom Konjokradi, iz kojih su nastale loze Đurjanovć i Omakalović, ostavi podatke o porijeklu, te je prikupio materijal i ukoričio ga, vjerujući da će naći sredstva za štamapnje.
Janković je, kaže, godinama u slobodno vrijeme pisao tekstove, aforizme, radio ukrštenice i sakupio oko 30.000 misli i izreka, svrstao ih u 700 pojmova i taj materijal pripremljen je za 1.000 stranica treće knjige koju planira štampati pod naslovom „Mala zbirka velikih promisli“, ukoliko bi našao donatora, kako bi se svi rezultati njegovog višegodišnjeg istraživanja i sakupljanja materijala pojavili se pred čitaocima.
(www.palelive.com / Srna)