Огласи
BEOGRAD – Politikolog Nenad Kecmanović smatra da je Republika Srpska proglašenjem Ustava prije 31 godinu stekla ključni atribut državnosti, zbog čega je 28. februar koji treba obilježavati kao dan ustavnosti, uz Dan Republike – 9. januara, najznačajniji praznik.
Kecmanović je rekao Srni da je lijepo što će oba praznika danas istovremeno biti obilježena u Beogradu u organizaciji Predstavništva Republike Srpske u Srbiji.
Podsjetivši da je Ustav Republike Srpske kompatibilan Dejtonskom sporazumu, odnosno Aneksu četiri ili Ustavu BiH, koji su potpisale sve tri nacionalne strane i garantovale velike sile na nivou predsjednika i premijera, Kecmanović je ukazao da tokom minulih godina nije nastao nijedan dokument koji bi imao takav unutrašnji legitimitet i međunarodni autoritet i da će ga teško biti i ubuduće.
„Naprotiv, tek kada se razveju aktuelne revizionističke magle, vidjeće se koliko je veliki i trajan njegov značaj“, naveo je Kecmanović.
Kecmanović smatra da bi ustave BiH i Republike Srpske trebalo uvesti kao obavezan predmet u osmogodišnje škole da bi „svako dijete odraslo sa sviješću o tome šta su ustavna prava njegove zemlje i naroda, te šta mu je sve protektorat, udružen sa komšijama, oteo da bi to i vratio“.
„Svaki građanin Srpske treba da bude odgojen kao ustavobranitelj. Rade to mnogi narodi, pa i sami Amerikanci. NJihovi osnovci odmalena uče napamet ustavne amandmane. Poštovali ga oni ili ne, Ustav Republike Srpske postoji i, u mjeri u kojoj ga mi svi budemo držali pod jastukom za znanje i ravnanje, biće noćna mora neprijateljima Republike. A za političko vođstvo na dnevnom redu je vraćanje entitetskih nadležnosti“, istakao je Kecmanović.
On je istakao da je Republika Srpska pokazala da može da brani i Ustav i svoju ustavnu poziciju, ali i da će se pritisci nastaviti na šta će dosadašnji način reagovanja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i dalje biti jedini pravi odgovor.
„Dodikovo navodno nepristojno reagovanje je jedini pravi odgovor. Uvlačenje u taj, pežorativno rečeno, diplomatski diskurs beskrajnih pregovora u nastavcima u kojima se visoki predstavnici, međunarodni posrednici, specijalni izvjestioci i slični smjenjuju kao isljednici, te iz nedjelje u nedjelju pritišću, prijete, ucjenjuju, dovodi do zamora i iscrpljenosti sagovornika, pa i do sitnih naizgled bezazlenih ustupaka“, ukazao je Kecmanović.
On je dodao da se oni onda uhvate za sitnice i ispostavljaju nove zahtjeve, ističući da je svaki kompromis sa njima kontraproduktivan, jer se uvijek vraćaju i traže još.
„Dodik je zato u svoju pregovaračku praksu unio startna pitanja: `Ko vas je pozvao?`, `Zašto ste došli?`, `Kojim pravom?`, `Imate li neki novi prijedlog da bi dalji razgovor imao smisla?`. Sve što pokušavaju da nametnu on obesnažuje time što Srpska ne objavljuje u `Službenom glasniku`, tako što odbija da komunicira sa /Kristijanom/ Šmitom koji glumi visokog predstavnika i tako što ignoriše lekcije sarajevske ambasadorokratije“, objasnio je Kecmanović.
Skupština srpskog naroda BiH donijela je Ustav 28. februara 1992. godine koji je jednoglasno usvojen na temeljima Deklaracije o osnivanju i garantovao JE punu ravnopravnost i jednakost naroda i građana Republike.
Najviši pravni akt Republike Srpske, koji je uz određene amandmane i danas na snazi, donesen je prije izbijanja tragičnih sukoba i jednostranog bošnjačkog i hrvatskog proglašenja nezavisnosti BiH, a nakon referenduma koji je održan 1. marta i na kojem nisu učestvovali Srbi.
(www.palelive.com / Srna)
