Proizvođači romanijskog skorup-kajmaka na korak od žiga proizvoda

HAN PIJESAK – U Udruženju proizvođača „Romanijski skorup-kajmak“ očekuju da ovaj autohtoni proizvod do kraja godine dobije priznanje žig proizvoda od Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, što će obezbijediti bolju cijenu i sigurnije tržište, a time i veći broj domaćinstava koja bi ušla u posao pripremanja skorupa.

Predsjednik ovog udruženja Nada Maksimović rekla je Srni da, za sada, romanijski skorup nema sigurnog kupca, pa se domaćice snalaze kako znaju da bi obezbijedile prihod svojoj porodici.

Ona jedinu šansu vidi u dobijanju žiga proizvoda, što će obezbijediti stalan kvalitet i bolju cijenu kajmaka, specifičnog za šire područje Romanije, od mlijeka grla koja pasu na zdravim planinskim pašnjacima, bez mogućnosti pojave aflatoksina i bilo koje druge nepoželjne supstance u njihovoj ishrani.

„U februaru ove godine dobili smo rješenje zaštite imena porijekla, a do kraja 2017. godine očekujemo da opštine Rogatica i Sokolac uplate dio sredstava za troškove dodjele žiga proizvoda, odavno poznatog kao romanijski skorup-kajmak“, navela je Maksimovićeva.

Ona je istakla da je opština Han Pijesak uplatila svoj dio obaveze za ovu aktivnost.

Maksimovićeva je uvjerena da će na ovaj način romanijski kajmak biti zaštićen na tržištu od nelojalne konkurencije i da će konačno moći da se prodaje po cijeni većoj od sadašnjih 20 KM po kilogramu, da bi bio opravdan uloženi trud i sačuvana tradicija proizvodnje zdrave hrane u autohtonom ambijentu.

„Da bi dobili kilogram slanog kajmaka, koji može da se čuva i do šest mjeseci bez zamrzivača i frižidera, potrebno je oko 20 litara prokuvanog mlijeka, zatim 48 do 72 časa da se izdvoji mladi, slatki kajmak, pa tek potom njegovo odlaganje u drvenu kačicu, gdje zri u surutki ili slanoj vodi“, pojasnila je ova vrijedna domaćica, koja je prije osam godina bijeli mantil višeg medicinskog laboranta zamijenila keceljom mljekarice u rodnom selu Karaula, pet kilometara udaljenog od Han Pijeska.

Školu za ovaj posao je, kako kaže, završila uz majčin skut, koja je nekada hranila porodicu i školovala djecu „dinarom“ od mliječnih proizvoda.

Danas je samo nekoliko takvih, a trebalo bi, prema njenom mišljenju, stvoriti uslove da bude mnogo domaćinstava u njenom kraju poznatom od davnina po dobrom skorupu.

Prema savjetu inženjera iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, Područne jedinice Sokolac, a svjesne da pojedinac ne može ništa lošoj otkupnoj cijeni sirovog mlijeka, domaćice Sokoca, Rogatice i Han Pijeska okupile su se u Udruženje proizvođača „Romanijski skorup-kajmak“.

Odlučile su da zajedno sa stručnjacima iz oblasti poljoprivrede stvaraju bolje uslove za pripremanje i prodaju ovog autohtonog i veoma traženog proizvoda, posebnog po tome što se priprema u kolibi od drveta, uz blagu zadimljenost sa otvorenog ognjišta, što mu daje poseban kvalitet, miris i ukus.

Tokom protekle četiri godine, od kada je osnovano Udruženje, proizvođači romanijskog skorup-kajmaka pojavljuju se sa širokom lepezom mliječnih proizvoda na izložbama i svaki put, kaže Maksimovićeva, donose nagrade i priznanja.

Ona dodaje da je na nedavno održanoj 53. Regionalnoj poljoprivrednoj izložbi u Rogatici dobila nagradu za ekstra klasu kajmaka, kao i njene komšinice Ranka Vitomir i Milanka Antonić iz susjednog Kraljevog Polja.

„Devedeset odsto proizvođača kajmaka sa Han Pijeska dobilo je nagrade na izložbi u Rogatici u proteklih nekoliko godina, što potvrđuje da je ispaša na našem području veoma značajna za kvalitet mliječnih proizvoda“, ocijenila je Maksimovićeva.

NJu posebno raduje što je lokalna vlast na Han Pijesku prepoznala značaj razvoja stočarstva i što već šest godina, jedanput godišnje za „mliječne kartone“ izdvaja 30 KM, od potrebnih 50 KM po grlu.

Ona se nada da će sredstva za dobijanje žiga proizvoda biti obezbijeđena do kraja ove godine i da će proizvođači romanijskog skorup-kajmaka već narednog proljeća imati bolje uslove za prodaju kajmaka i svih vrsta sireva po cijeni koju garantuje žig i zaštita porijekla imena.

Udruženje proizvođača „Romanijski skorup-kajmak“ osnovano je 2014. godine i trenutno ima 24 člana.

Institut za intelektualno vlasništvo BiH donio je početkom februara ove godine rješenje kojim se priznaje ime porijekla „Romanijski skorup-kajmak“ koji potiče sa područja planine Romanije.

(www.palelive.com / Srna)