Promovisan roman „Ankina rana“

ZVORNIK – U zvorničkoj Narodnoj biblioteci i muzejskoj zbirci večeras je promovisana knjiga „Ankina rana“ autora Željka T. Kovačevića iz Tuzle.

Govoreći o knjizi, koja je izašla u izdanju Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva „Prosvjeta“ iz Tuzle, Kovačević je rekao da je ovim romanom htio na jedan realan način da oda počast ženama, kao simbolu stradanja u Prvom svjetskom ratu.

„Htio sam da se osvrnem na taj dio naše istorije, jer smo mi nekako skloni da olako zaboravljamo prošlost“, rekao je Kovačević i dodao da je još jedan od razloga nastanka ove knjige obilježavanje 100 godina od zatvaranja dobojskog logora, te da je glavni junak ove priče intendant ovog logora.

Ističući da se u knjizi spominju i stvarni likovi iz tih ratnih događaja, Kovačević je rekao da je ovo istorijski roman u kojem su detaljno opisani pojedini događaji iz perioda od 1916. do 1950. godine.

„Uporedo sa opisivanjem događaja iz tog vremena, htio sam da podstaknem dimenziju solidarnosti i prijateljstva među ljudima, što je nešto najuzvišenije, najvrednije i čemu treba težiti i u sadašnjem vremenu“, rekao je Kovačević.

Recenzent knjige Stanislav Tomić rekao je da je Kovačević romanom „Ankina rana“ napravio svojevrstan stvaralački podvig.

„Recenzija romana je Ankina rana, a Ankina rana je recenzija života. Ankin život je recenzija rane. To je hermetički krug, krug razumijevanja ove knjige“, naveo je Tomić.

On je naglasio da se bez rane ne može razumjeti Anka, bez Anke se ne razumije život, a bez života se ne može razumjeti rana i tako razumijevanje cirkuliše kroz krvni sistem knjige.

Tomić je naveo da Kovačević u ovom romanu, u više navrata, postavlja pitanje sudbine milostivih ljudi u zlim vremenima, prenoseći razmišljanja jednog od njegovih likova da je „dobrota bolest i mana čovjekova“, te da po pravilu „slab pokazuje dobre strane, a veliki oholost“.

„S druge strane Kovačević u romanu preispituje jednu rijetku osobinu, koja pripada u naivnosti čistim srcima, a to je vjerovanje ljudima“, rekao je Tomić i dodao da ishod ovih razmišljanja, uprkos životnim demantijima, iskazuje potrebu za dobrotom koja nije tek idealistički hir, već zapravo pitanje opstanka ljudskosti.

(www.palelive.com / Srna)