Огласи
SOKOLAC – „Milanski edikt“ daje osnovno pravo da svako može da vjeruje, prema svom afinitetu, u ono u šta hoće, rekao je profesor istorije Crkve na fočanskom Bogoslovskom fakultetu „Sveti Vasilije Ostroški“ Dalibor Petrović.
Petrović je, na predavanju o „Milanskom ediktu“ i slobodi hrišćana, podsjetio da se u ovom ediktu govori o slobodi vjeroispovijesti da čovjek po svoj slobodnoj volji može da bude vjernik, a da ne bude od države ili naroda proglašen izdajnikom.
Prema njegovim riječima, hrišćanstvo je nastalo u Svetoj zemlji ili Izraelu ili Judeji u Jerusalimu, a da je rođendan Crkve Trojičindan, praznik kojim se proslavlja silazak Svetog Duha na apostole.
Petrović je napomenuo da je odnos Jevreja, koji su u to vrijeme ulazili u sastav jedinstvene Rimske imperije teritorijalnio i duhovno, bio krajnje neprijateljski prema osnivaču hrišćanstva Gospodu Isusu Hristu, jer je između jevrejstva i Isusa Hrista bilo krajnjeg nerazumijevanja sa jevrejske strane.
On je istakao da su Jevreji prema Hristu nastupali sa određenim predrasudama koje su se graničile sa krajnjim neprijateljstvom, koje je kulminiralo tako što je Gospod Isus Hrist razapet na golgoti na inicijativu Jevreja, ali pod pokroviteljstvom Rimske imperije.
Protojerej Boris Banduka istakao je na predavanju da je „Milanski edikt“ 313. godine proglasio sveti car Konstantin Veliki, koji je rođen u Nišu – tadašnjem Naisu.
Prema njegovim riječima, „Milanskim ediktom“ u društvu dolazi do podjele na svjetovnu i duhovnu vlast i zabranjuje se progon hrišćana, te je omogućena sloboda vjeroispovijesti i vraćanje oduzetih materijalnih dobara.
Predavanje je održano povodom obilježavanja velikog jubileja – 17 vijekova od proglašenja „Milanskog edikta“.
(www.palelive.com / Srna)
