Pripreman od ljeta 2014. godine, krajem decembra 2015. godine je odštampan, a ovih dana je i dostupan u prodaji tvrdoukoričeni strip album „Sarajevski atentat: Srbi u I svjetskom ratu“. Izdavač je Udruženje strip autora i obožavalaca stripa Republike Srrpske „Deveta dimenzija“.
Između korica koje krasi ilustracija poznatog beogradskog strip autora i animatora Alekse Gajića (autor dugometražnog animiranog filma „Edit i ja“ i strip serijala „Bič Božiji“) na 150 crnobijelih i desetak kolornih stranica nalazi se 16 strip priča sa temom iz naslova. Autori su stripaši iz Republike Srpske, Srbije, a jedan autor je i iz Hrvatske. Riječ je o poznatim strip autorima iz svijeta devete umjetnosti, a njihova imena su: Vladimir Aleksić, Marko Stojanović, Milan Drča, Željko Pahek, Daniel Kuzman, Milan Mladić, Miodrag Milanović, Stevo Maslek, Zoran Pejić, Danko Dikić, Nikola Matković, Vlastimir Mandić, Dragan Pavasović, Milorad Vicanović, Zlatibor Stanković, Mijat Mijatović, Nenad Cvitičanin, Jovan Bratić, Spasoje Kulauzov, Dejan Šijuk, Radovan Subić, Desimir Miljić. Predrag Ikonić, a u pomoć je pritekao i dr Nele Karajlić.
Pitali smo urednika ovog izdanja i jednog od autora nekoliko priča, našeg sugrađanina Predraga Ikonića kako je došlo do realizacije ovog projekta.
– Povodom obilježavanja sto godina od sarajevskog atentata i početka velikog rata odlučili smo da i mi stripaši iz Republike Srpske damo svoj doprinos i na svoj način spriječimo da heroji iz „Mlade Bosne“ i srpski junaci iz I svjetskog rata odu u zaborav. Odlučili smo uraditi nekoliko strip priča posvećenih Gavrilu i drugarima i sve to objaviti u zajedničkom strip albumu, knjizi na stotinjak i više stranica. U pomoć su nam naravno pritekli naši drugari, strip autori iz Srbije i Dragan Pavasović iz Hrvatske koji su svi do jednog nacrtali potpuno besplatno nove stranice stripa samo za naše izdanje. Obratili smo se Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske koje je podržalo naš projekat i obezbjedilo novac za štampanje. Sve to naravno išlo je malo sporije nego što smo očekivali, ali bitan je krajnji rezultat.
Kako ste dolazili na ideje za realizacije pojedinih stripova, vidimo da je jedan od autora i proslavljeni roker, frontmen „Zabranjenog Pušenja“, dr Nele Karajlić?
– Kada smo okupili ekipu dobrovoljaca, crtača, problem je nastao sa obezbjeđivanjem odgovarajućih priča i scenarija za njih. Bilo je potrebno proučiti istorijske činjenice, prikupiti odgovarajuću dokumentaciju i na svoj način to prikazati i predočiti čitaocima. Naši poznati scenaristi Marko Stojanović, Miodrag Milanović, Daniel Kuzman i Zlatibor Stanković odmah su se odazvali na poziv za saradnju, a neki autori su uradili scenarije sami za sebe. Što se tiče naše legende Neleta, saradnja je išla vrlo jednostavno. Baš kad smo došli na ideju za ovaj naš projekat, gledao sam ga u nekom intervjuu gdje pominje da upravo treba da izađe knjiga u izdanju „Lagune“ sa nekoliko priča poznatih srpskih književnika od kojih je jedna njegova. Takođe, pomenuo je da piše scenario za seriju o „Mladoj Bosni“ i pomislih da bi nam možda mogao pomoći sa nekom idejom. Javio sam mu se, a Nele me saslušao kao da se poznajemo sto godina i velikodušno nam ustupio svoju priču „Neka bude što biti ne može“ koju smo realizovali Vladimir Aleksić iz Šapca i ja.
I mi smo se javili Neletu i postavili mu par pitanja.
Nakon književnosti, evo nama dr Karajlića i u svijetu devete umjetnosti. Otkud Nele u stripu?
– Cijelo moje odrastanje bilo je vezano za čitanje stripova. Strip je dio moga kulturnog bića. Prolazio je kroz moje ruke, ali je ostao u mojoj krvi. Kada sam dobio ponudu da napišem scenario za strip osjetio sam se kao da se vraćam kući.
Kakvi su tvoji utisci o stripovima nastalim po tvojoj priči i kompletnom albumu u izdanju „Devete dimenzije“? Jesi li zadovoljan urađenim?
– Mislim da je projekat genijalan. Zaista, nisam očekivao da će se napraviti ovako dobra stvar. Duboko sam uvjeren da ono što je urađeno imati uticaj i na buduće generacije. A to je najvažnije kod ovakvih poduhvata.
Da li ćeš se možda opet u saradnji sa nekim stripadžijom okušati u svijetu stripa?
– Spreman sam za svaki vid saradnje. Film, je malo oteo stripu prostora, ali je za razliku od filma strip sačuvao dušu. Nove tehnologije koje nailaze film će smjestiti u muzeje, ali će strip ostati da živi.
Jedna od strip priča u ovoj knjizi nosi naslov „Seljak sa Pala“. Autor je Zoran Pejić iz Banjaluke koji je inače i predsjednik udruženja „Deveta dimenzija“. Pitali smo Zoku, otkud mu ideja da svoju priču smjesti u našu opštinu.
– Kada smo skupljali scenarije na temu učešća Srba u I svjetskom ratu, moj prijatelj sa Pala, Peđa Ikonić poslao mi je linkove za Vaš portal gdje ste radili seriju kratkih priča na ovu temu. Jedna od njih je bila o seljaku sa Pala. Odlučio sam na svoj način ilustrovati pjesmu Isaija Mitrovića iz 1914. godine zasnovanu na istinitom događaju. Uz vašu dozvolu prenijeli smo i tekst pokojnog Mojsija Đerkovića iz njegove knjige „Pale i Paljani“ koji je objavljen na vašoj stranici.
Planirate li možda neke promocije albuma u skorije vrijeme i gdje zainteresovani čitaoci mogu kupiti ovo izdanje?
– Tek smo krenuli sa promovisanjem izdanja u medijima, a pregovaramo već o nekim promocijama u Palama, Beogradu, Banjaluci i sl. Moram napomenuti da nam je rukovodstvo opštine Pale dalo punu podršku za organizaciju jedne takve promocije. Naše izdanje još uvijek nije dostupno u knjižarama, ali se može kupiti u Banjaluci ili Palama kontaktiranjem nekog od članova našeg udruženja, putem mejla, telefona, fejsbuka i sl. Cijena u ovom promotivnom periodu je 20 KM, a kasnije će vjerovatno biti veća. U Beogradu se strip može kupiti u striparnicama „Alan Ford“ i „Darkwood“.
Toliko za sada o aktivnostima vrijednih stripaša iz Republike Srpske koji su već krenuli sa pripremanjem novog izdanja, riječ je o sedmom broju strip magazina „Parabellum“.
Kontakt za nabavku izdanja: usaiosrs@gmail.com
(www.palelive.com)