Огласи
ISTOČNO SARAJEVO – Radionica „Čarolije niti“ iz Istočnog Sarajeva sa neformalnom grupom entuzijasta koji teže očuvanju i prezentaciji nematerijalnog kulturnog nasljeđa već 16 godina odolijeva svim izazovima i kriznim trenucima i uspješno povezuje struku, nauku i amaterizam, ali i pomaže kao radno okupaciona i zdravstvena terapija, rekao je Srni rukovodilac radionice Branko Pjević.
On je napomenuo da radionica okuplja žene koje žele naučiti ili usavršiti razne tehnike i vrste ručnih radova, te da je njihov zaštitni znak i simbol jabuka, što je preuzeto iz narodne tradicije kao znak ljubavi.
„Počeli smo sa radom 2008. godine i prvom izložbom narodnih rukotvorina u Matičnoj biblioteci Istočno Sarajevo, uz prigodan muzičko-scenski program, skrenuli pažnju ljubitelja narodne kulture i umjetnosti, publike i medija. Prva izložba je postavljena prema slobodnom izboru učesnika, izlagača, a već sljedeće godine smo krenuli sa tematskim zadacima, na osnovu potreba /prioriteta/ zaštite i očuvanja nacionalnog kulturnog nasljeđa“, kaže Pjević.
On dodaje da su kroz rad posebnu pažnju posvetili i prezentaciji i tradicionalnom prenošenju starih tehnika ručnog rada /predenje, tkanje, pletenje, keranje, vez, heklanje, drvorezbarstvo/ i druge muške, narodne majstorije za izradu autohtonih privrednih predmeta, pokućstva i slično.
„Osim starih originalnih predmeta koji su na izložbama imali pretežno funkciju eksponata, predstavljali su se i drugi izlagači, kreatori primjenjene umjetnosti i redizajnirane baštine, kombinovanim tehnikama, kao i slikari, ikonopisci i kaligrafi“, dodao je Pjević.
Pjević napominje i da su ustanovili nagradu, možda i najznačajniju, za najbolji školski učenički rad pod nazivom „Staka Skenderova“.
„Znamo da je Staka osnovala u drugoj polovini 19. vijeka prvu školu za žensku pravoslavnu djecu u Sarajevu, gdje su ručni radovi kao školski predmet, zauzimali glavno mjesto u funkciji završnog ispita pred komisijom“, podsjetio je Pjević.
Pjević dodaje da su dugogodišnji učesnici na izložbama i radovi iz specijalnih ustanova, kao što su Kazneno-popravni zavod Istočno Sarajevo, Psihijatrijska bolnica Sokolac, Zavod za zaštitu ženske djece i omladine Višegrad, koji su privlačili pažnju umjetničkim vještinama i tehnikama rada, ali i funkcijom i namjenom.
„Osim materijalne kulture koja podrazumijeva narodnu nošnju, nakit, rukotvorine, pokućstva na tematskim izložbama, koliko su nam uslovi dozvoljavali kako prostorno, tako i finansijski, predstavili smo i dio naše duhovne kulture“, dodao je Pjević.
Prema njegovim riječima, „Čarolija niti“ je kroz organizovanje izložbi, radionica, radio i televizijskih emisija svojom programskom koncepcijom i sadržajem vremenom animirala mnoge učesnike, te probudila im, kako kaže, „žeđ“ za narodnom umjetnošću i kulturom.
„Mnoge naše polaznike smo pokrenuli iz njihove učmalosti trasirajući im novi put u realizaciji sopstvenog kreativnog i ekonomskog rada u nekom novoformiranom udruženju, nevladinim organizacijama i slično. Slobodno možemo reći, iz naše `Čarolije` izniklo je više udruženja i manifestacija različitog tipa na širem prostoru Sarajevsko-romanijske regije“, istakao je Pjević.
Pjević smatra da i pored organizovanja različitih postavki stručno-naučnih prezentacija i obradi tematskih zadataka kao što su „Ništa ljepše i milije nema, kad se ruo djevojačko sprema“, „Kreativnost bez granica“, „Lijep ko cvijet, zdrav ko dren“, „Mladenčići mladencima“, „Od zavežljaja do damske tašnice“, „Rado Srbin ide u vojnike“, „Suvenir u turističkoj ponudi“ i druge, „Čarolija niti“ ostaje po mnogo čemu jedinstvena.
„Između ostalog i po samofinansiranju i požrtvovanju idejnog vođe, pokretača, ali i vjernih članova ovog aktiva s ciljem da sačuvaju od zaborava za buduće generacije dio naše prošlosti, koja nam je u ovom savremenom potrošačkom društvu i aktuelnoj političkoj situaciji više nego potrebna“, poručio je Pjević.
(www.palelive.com / Srna)
