Огласи
ISTOČNO SARAJEVO – Gordana Gvozdenović, sestra Obrada Gvozdenovića, vojnika bivše JNA koga su prije 22 godine ubili pripadnici muslimanskih paravojnih formacija u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, rekla je danas da je njen brat poginuo nevin i da su porodice stradalih razočarane što ni danas nisu mogle doći do mjesta gdje su njihovi srodnici ubijeni.
„Koliko smo danas srećni, toliko smo i razočarani, jer ponovo nismo mogli da dođemo do mjesta gdje su naši najmiliji prolili krv i gdje su nevini stradali. To je sramota i to nas boli“, poručila je Gvozdenovićeva, koja je danas u Dobrovoljačkoj ulici sa članovima porodica poginulih pripadnika JNA i predstavnika Republike Srpske položila cvijeće i prislužila svijeće.
Ona je u Istočnom Sarajevu izjavila da je strašno to što su muslimanske vlasti u Sarajevu 2.i 3. maja 1992. godine, golobrade pripadnike JNA označili kao „legitimni vojni cilj“.
„Moj brat, kao i njegove kolege, bili su mladi, nedužni i nikoga nisu mrzili. Obrad je rođeni Sarajlija, pa kako je onda mogao da bude legitimna meta?“, pita Gvozdenovićeva.
Rajko Banduka, bivši ađutant komandanta Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu generala Milutina Kukanjca, rekao je novinarima da ga najviše boli upravo to što su on i njegove kolege proglašene za „legitimni vojni cilj“.
„To me najviše boli što sam i ja, koji sam rođen u ovom gradu, proglašen za legitimni vojni cilj, a što niko još nije porekao. Došao sam danas da se poklonim sjenama mojih poginulih drugova i dolaziću uvijek“, poručio je Banduka.
Komentarišući velike mjere bezbjednosti koje su danas preduzele policijske snage MUP-a Kantona Sarajevo, on je rekao da se stravični zločin 2. i 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici ne bi desio da je takvo obezbjeđenje bilo i tada.
Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se početkom maja 1992. godine mirno povlačila iz Sarajeva, prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje Republike BiH.
Iako je za bezbjednost vojnika garantovao tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, kolona JNA nije bezbjedno izašla iz Sarajeva, već je prekinuta i napadnuta.
Mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je 207 zarobljeno. Prvi napad je izvršen 2. maja na Dom JNA, a sve kasarne JNA u ovom gradu bile su blokirane i pod opsadom muslimanskih paravojnih snaga, koje su im isključile struju, vodu i telefone.
Pravosudne institucije BiH, uprkos tvrdnjama da „rade“ na tom slučaju, ni nakon 22 godine od krvavog zločina u Dobrovoljačkoj ulici nisu učinile ništa na procesuiranju krivaca, a porodice žrtava nisu dobile odgovore na pitanja ko je naredio, a ko poubijao nedužne mladiće.
(www.palelive.com / Srna)
