Riječi slavnih predaka svjedoče o srpskom biću Crne Gore

FOČA – Riječi velikih predaka sabrane u izložbu „Tako su govorili naši preci“ Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore svjedok su srpskog bića Crne Gore i najbolja odbrana od onih koji krivotvore zavjetne misli i djela ovih velikana, istaknuto je na otvaranju ove izložbe u fočanskom Muzeju Stare Hercegovine.

Izložbu čine panoi sa citatima i fotografijama slavnih srpskih vladara, svetitelja, vjerskih poglavara, vojvoda, pjesnika, umjetnika sa prostora današnje Crne Gore.

Riječi velikana, preuzete iz istorijskih arhiva, potvrđuju da su na prostoru Crne Gore još od vremena prije Nemanjića, za vrijeme Nemanjića i nakon propasti srpskog carstva i pada pod tursko ropstvo, živjeli Srbi i tim prostorom upravljali srpski vladari.

Iz izložbe se može vidjeti da crnogorske vladike, i prije Petra Drugog Petrovića NJegoša, nazivaju sebe srpskim arhijerejima i vojevodičima srpske zemlje, u kojima „srbsko srce kuca i srbska krvca vrije“, a narod u Crnoj Gori srpskim nacionom.

Brojni su i citati Petra Drugog Petrovića NJegoša, koji je posebno baštinio nacionalna osjećanja, između ostalog tu su i njegovi stihovi „Srpski pišem i zborim, svakom gromko govorim, narodnost mi srbinska, um i duša slavjanska“, kao i crnogorskog kralja Nikole, koji je sebe nazivao vladarem jedne od srpskih zemalja i svoj život posvetio ujedinjenju srpstva.

Predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Momčilo Vuksanović rekao je da je izložba njihov doprinos očekivanom popisu stanovništva u Crnoj Gori, te da njome nastoje da, pozivajući se na istorijsku istinu, pokažu da je srpski potencijal u toj zemlji veliki i veoma jak i ujedno demantuju, kako je istakao, falsifikate bivše vlasti koja je pokušavala da asimiluje srpski narod u nacionalne Crnogorce, da bi ostvarila natpolovičnu većinu.

On je izrazio nadu da će parlamentarna većina uspjeti da organizuje popis u sljedećoj godini.

Izložba je prikazana u više gradova Crne Gore i Srbije, u Temišvaru u Rumuniji, a u Srpskoj su je prije Fočaka vidjeli i Banjalučani.

Putujući izložbom kroz zemlje u kojima žive Srbi, Srpski nacionalni savjet daje doprinos očuvanju zajedničke kulture.

„Ovakvim projektima kulture želimo da pokažemo da možemo da prevaziđemo vještački postavljene granice između jednog naroda. Jer ako ne možemo da živimo u jednoj državi, možemo da živimo u jednoj kulturi. To je nešto što nam da je veliku nadu da ćemo se mi u Crnoj Gori osloboditi ovog velikog pritiska, koji je jednostavno u proteklom vremenu bio nepodnošljiv“, istakao je Vuksanović.

On je napomenuo da borba za očuvanje identiteta ne zavisi samo od državnih institucija, već od samog naroda, koliko će on biti jedinstven i povezan sa sunarodnicima u Srbiji i Srpskoj, u regionu i dijaspori, a Savjet upravo to radi.

Vuksanović je naveo da su na izložbi zastupljeni citati slavnih predaka, od Svetog Jovana Vladimira, preko Stefana Nemanje, Svetog Save, do blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija.

Prema njegovim riječima, možda nigdje nije bilo na tako malom prostoru kao što je Crna Gora takvih misli i takvih dokumenata koje su ostavili preci.

„To nam daje snagu i argumentovano potire sve ono na šta se pozivala separatistička vlast u Crnoj Gori. Nadam se da ćemo kroz ove aktivnosti koje nedvosmisleno potiru sve ono što je izmišljeno, što je falsifikat u istoriji Crne Gore, uspjeti da na prvom sljedećem popisu pokažemo da je i srpski jezik i pripadnost srpskom narodu nešto što je dominantno u Crnoj Gori i da će onda početi polako oporavak tradicije i kulture“, dodao je Vuksanović.

On je podsjetio na riječi blaženopočivšeg patrijarha Irineja da je tadašnji odnos prema Srbima u Crnoj Gori gotovo kao u fašističkoj Hrvatskoj, što je izazvalo veliki revolt tadašnje vlasti, te naglasio da je patrijarh odlično poznavao prilike i imao je hrabrosti to da kaže.

„U ovom trenutku ne možemo reći da je pozicija srpskog naroda tako drastično loša, malo je relaksirana, ali još nema te slobode, još nema te ravnopravnosti srpskog naroda u odnosu na druge nacionalne zajednice. Srbi u Crnoj Gori ne traže ama baš nikakvu dominaciju, već samo ravnopravnost i mogućnost da čuvaju svoju kulturu i svoj identitet zajedno sa sunarodnicima u regionu“, navodi Vuksanović.

On je dodao da je jedina koncepcija Srba zajedništvo, ne na štetu bilo koga, nego na korist i napredak srpskog naroda na najširem prostoru.

„Želimo samo miran i slobodan život srpskog naroda ma gdje on živio“, poručio je Vuksanović.

Otvaranju izložbe prisustvovao je i profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči Darko Đogo, koji je aktivnim učešćem i besjedama na litijama dao važan doprinos borbi Srba u Crnoj Gori za svetinje i očuvanje identiteta.

Đogo je rekao da su Srbi, nažalost, došli u priliku da na neke najelementarnije stvari, koje su neoborive i zapisane u istoriji, moraju da podsjećaju s jedne strane druge, koji osporavaju i zaboravili su zajedničke pretke, a u izvjesnom smislu i sami sebe na to da je srpstvo u Crnoj Gori ne nešto što je pridodato kao neka vrsta naknadnog začina, nego nešto što jeste suština istorijskog trajanja i bića Crne Gore.

Za ljude iz Srpskog nacionalnog savjeta istakao je da nastoje da, izvan trenutnih političkih kombinatorika i prilika koje nisu nikad naročito lijepe, koje su uglavnom teške, a ponekad podnošljive, kroz dvije decenije marginalizovanja i progona srpskog identiteta u Crnoj Gori, budu ti koji će podsjećati Srbe da priča nije gotova i da će srpstvo opstati i ostati.

„S druge strane podsjećaju i one druge, koji možda ne žele da se sjete sopstvenog porijekla i sopstvenog identiteta, da se od porijekla i identiteta ne može pobjeći. Ova izložba, njihova izdanja, sjajna i velika, su trajni garant da će srpska priča nastaviti da kazuje, ne samo u Crnoj Gori, da nas sve podsjeća, kada govorimo o otadžbini, da nemamo nikakvog prava da Crnu Goru izdvojimo iz tog pojma“, istakao je Đogo.

On je za izložbu rekao da je nastavak njegoševske perspektive poimanja srpskog jedinstva u godini u kojoj srpski narod slavi 170 godina od upokojenja velikog vladike, i da izložba podsjeća da je NJegoš u isto vrijeme plod i korijen neugasivog srpstva Crne Gore.

Za dalju borbu Srba u Crnoj Gori da očuvaju svoj identitet, Đogo smatra da neće biti laka ni jednostavna.

„Mi smo kao narod, generalno gledano, skloni da smatramo da postoje konačne pobjede i završeni zadaci. Sve što je vrijedno u životu zahtijeva neprekidnu žrtvu i one NJegoševe riječi o tome da se bez muke pjesma ne ispjeva i sablja ne iskova, to je nešto što će nastaviti da bude naša sudbina, ne samo u Crnoj Gori. Nikad ne treba da zaboravimo da je konačna sudbina i konačni smisao srpskog naroda zajednički i nikakav drugačiji“, poručio je Đogo.

Vršilac dužnosti direktora Muzeja Stare Hercegovine Branka Kovačević izrazila je zadovoljstvo zbog početka saradnje sa Srpskim nacionalnim savjetom iz Crne Gore.

„Izložba je nastala nakon veličanstvenih litija u Crnoj Gori, koje su oživjele srpski duh, a koji se vidi u izrekama naših predaka, najvećih među nama, koji su stvarali našu istoriju. Mudre misli ovih velikana o Srbima, njihovom porijeklu i identitetu traju dugo i danas su veoma važne zato što su to poruke jedinstva, ljubavi, odanosti, zajedništva, što je održalo, ne samo naš srpski narod, nego i mnoge druge narode u velikim iskušenjima“, rekla je Kovačevićeva.

Ona je istakla da izložba poručuje da su za opstanak jednog naroda veoma važni sloga i jedinstvo i da je važno ne zaboravljati prošlost i pretke.

„Poruka izložbe je jasna – da nam srpstvo niko ne može oduzeti, a naš zadatak je da njegujemo srpstvo, čuvamo ga i jačamo“, dodala je Kovačevićeva.

Izložba je otvorena do 23. decembra, a iz Muzeja su naveli da će nastojati da u saradnji sa srednjim i osnovnim školama organizuju posjete učenika.

Nakon Foče, izložba putuje u Trebinje.

(www.palelive.com / Srna)