Огласи
Dalo se to zaključiti i nakon današnjeg radnog satanka načelnika opštine Sokolac Milovana Bjelice sa Prof. dr Novom Pržuljom, naučnim savjetnikom sa Instituta za ratarstvo i povrtlarstvo u Novom Sadu i Slavkom Dobrilovićem, zamjenikom predsjednika Zadružnog saveza BiH.
Razgovaralo se o mogućnostima razvoja poljoprivrede na području opštine Sokolac, sa posebnim akcentom na vraćanju u funkciju Centra za unapređavanje poljoprivredne proizvodnje u brdsko-planinskom području u blizini Sokoca. U nastojanju da se ovaj svojevrsni institut oživi i vrati svojoj prvobitnoj namjeni, rukovodstvo opštine Sokolac, već tri/četiri mjeseca pokušava naći najbolji način. Pokucali su na sva vrata počev od ljudi iz struke, nadležnih institucija, predstavnika Univerziteta Istočno Sarajevo, resornih ministarstava, ranijeg i aktuelnog premijera, pa čak su upoznali i kabinet predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, o ovoj temi.
-Uputili smo dopis i Svjetskoj organizaciji za hranu UN (FAO) i oni su nas obavijestili, prije nekoliko dana da će od 1-3. aprila delegacija FAO posjetiti našu opštinu, kako bi sagledali stanje u Centru za unapređivanje poljoprivredne proizvodnje u brdsko-planinskom području na Majdanima kod Sokoca. Dobili smo podršku od svih pomenutih faktora u našoj zajednici, tako da su se u realizaciju ovog projekta uključili i ugledni građani opštine, svako sa svog aspekta. Ovom prilikom im izražavam zahvalnost i poštovanje, što su nam izašli u susret za revitalizaciju Centra; a posebno Milanku Renovici, dugogodišnjem visokom funkcioneru Bosne i Herecegovine i Jugoslavije i prof. dr Gruju Bjekoviću, kaže načelnik Bjelica. Danas je sličan razgovor vođen i sa prof. dr Novom Pržuljom naučnim savjetnikom sa Instituta za ratarstvo i povrtlarstvo, Odjeljenja za strna žita, u Novom Sadu. Aktivnosti lokalne vlasti su pripremile teren tako što su sve političke odluke donesene, tako da ostaje definisanje tehnike za funkcionisanje u narednom periodu.
-Istina, imamo malo nerazumijevanja od pojedinaca, koji se smatraju faktorima na ovim prostorima, i ne želim ih pominjati, jer je riječ o projektu bitnom za opstanak čitavog kraja. Centar će, vjeruje struka, biti motor pokretanja i razvoja kompletne poljoprivrede u našoj lokalnoj zajednici pa i šire. Naravno da će zaposliti i jedna broj stručnih kadrova iz oblasti agronimije i poljoprivrede, ocijenio je načelnik opštine Sokolac.
– Sudbinski iskorak i napredak BiH, Srbije i svih zemalja u njihovom okruženju je poljoprivreda, šumarstvo i ono što se na tu bazu naslanja; turizam, zdravstvo itd. Mi sigurno nećemo nikada praviti mobilne telefone i slično, i što prije shvatimo da je poljoprivreda naša šansa, prije ćemo doći do pravog puta.Isto tako mi moramo da shvatimo da mi imamo određene komparativne prednosti u odnosu na ostale. Naime, ako poljoprivredu grubo podijelimo na jednu konvencionalnu koja se odvija u zemljama zapadne Evrope, mi se tu ne možemo takmičiti i hvala Bogu ne treba da se tu takmičimo, tu se koriste ogromne doze pesticida, tone đubriva i svega ostalog, tako da tim putem ne možemo ići, niti možemo biti konkurentni. Naše zemlje sigurno nikada neće biti sposobne da učestvuju sa otprilike oko 40 odsto u cijeni izvoznog proizvoda da bi bili konkurentni na tržištu, ističe prof. Pržulj, ne krijući zadovoljstvo što je kao nosilac „Povelje opštine Sokolac“ najvećeg opštinskog priznanja dobio i priliku da konkretno počne da radi na pomoći svom zavičaju, na polju ekonomije kao osnovu razvoja jednog područja.
Bez nauke nema razvoja, a bez spoja ekonomije i nauke nema napretka u državi, što su svojim zalaganjem dokazali i stučnjaci novosadskog Instituta za povrtlarstvo i ratarstvo, gdje radi oko 700 stručnjaka, među kojima i 100 doktora nauka. Među njima je i Sokočanin prof. dr Novo Pržulj, naučni savjetnik u Odjeljenju za strna žita ovog Instituta, koji će se, što je ponos šireg područja Romanije, pridružiti grupi srpskih akademika. Stručnjaci sa ovog Instituta šalju se ciljano da svoje doktorske disertacije pripremaju i brane u stranim zemljam ili u samoj Srbiji i to tačno sa određenom problematikom. Iskustvo je pokazalo ukoliko se u toj oblasti ne postignu vrhunski rezultati na polju nauke, neće biti ni vrhunskih rezulata proizvoda, što bi ugled Instituta za ratarstvo i povrtlarstvo povelo silaznom linijom. Ovaj Institut je, smatraju ljudi od nauke, obrazac po kojem treba da se razvijaju drugi. Samo nove sorte povrtlarstih i ratarskih kultura, koje nađu svoje mejsto u nekom od podneblja, mogu razviti biznis i pokrenuti posao koji će donijeti pare za ove naše krajeve, pokazao je to i primer banjalučkog Poljoprivrednog instituta.
– Drugi svijetli primjer, gdje će biti mnogo više borbe je Centar za unapređivanje poljoprivredne proizvodnje u brdsko-planinskom području na Majdanima kod Sokoca, pod zvaničnim nazivom koji je bio prihvaćen od FAO i svih relevatnih subjekata prilikom osnivanja s kraja sedamdesetih godina prošlog vijeka, kada je profesor Mitar Bašović po rođenju Sokočanin, pokrenuo taj projekat. Jako sam se obradovao kada me profesor Grujo Bjeković informisao da je grupa ljudi koji vole ovaj kraj vidjela interes da taj centar mora da oživi. Jako sam podržao tu akciju, jer vjerujem da će ovaj Centar biti veoma važan za Univerzitet u Istočnom Sarajevu i poljoprivredu šireg područja, ukoliko uspijemo da mu damo ekonomsku osnovu. U tom slučaju pare će da se odlijevaju i na Univerzitet, a ne samo da samo sa Univerziteta na Centar za poljoprivredu, rekao je profesor Pržulj.
Prema njegovim riječima, najlošija opcija u ovoj situaciji je prodaja imovine, a posebno zemlje Centra za unapređivanje prazvoja poljoprivrede u brdsko-planinskom području, jer je zemlja najveće prirodno bogatstvo i niko nema pravo da ga otuđuje.Profesor Pržulj je naglasio da je ideja o ponovnom oživljavanju rada Centra na Majdanima, dobila podršku od rektora Univerziteta u Istočnom Sarajevu Mitra Novakovića i od dekana Poljoprivrednog fakulteta u Istočnom Sarajevu Vesne Milić, tako da će svi relevantni faktori u zajednici uložiti maksimalne napore da centar za unapređivanje poljoprivrede u brdsko-planinskom području dobije dvije funkcije;
I da se uključi u obrazovni proces, jer treba imati u vidu da ima puno nastavnih predmeta koji će se tu izučavati. To je taj interes Univerziteta, koji je lokalna zajednica mudro uvidjela.
II Druga funkcija centra je da bude uključen u edukaciju stanovništva u brdsko-planinskom području i razvoju svijesti proizvođača u primjeni novih tehnologija.
– Mi moramo da sve svoje snage uložimo, da ovaj kraj vratimo tako gdje je nekada bio. Znam da će biti teško, ali evo dogovorili smo se da ćemo svi dati maksimum da se to uradi. Od samog početka, osamdesetih godina Centar je bio zamišljen ne samo da ima obrazovnu funkciju, nego da bude centar za proizvodnju sjemena krompira, trava i jednogodišnjih i višegodišnjih leguminoza. Dovoljan je podatak da BiH izdvaja skoro 100 miliona KM za uvoz sjemena. Od svega toga se proizvodi možda za jedan milion. Od tih 100 miliona, recimo Republike Srpska, izdvaja možda 40-50 miliona. Ako od toga odvojimo samo deset miliona i stavimo Centar na Majdanima u funkciju, kompletno kako treba, znači vrlo brzo ćemo imati kvalitetno sjeme krompira.Suština je, da je to jedan strateški dugoročni cilj, istakao je profesor Pržulj. Prema njegovim riječima, veliki problem kod većine proizvođača u Republici Srspkoj je organizovanje proizvođača, organizovanje proizvodnje, prerade i prometa. Zaboravljaju jednostavno, da pojedinac ne može ništa sam da uradi.
Predstavnik RS u Zadružnom savezu BiH Slavko Dobrilović i zamjenika predsjednika Zadružnog saveza BiH, oduševile su aktivnosti lokalne vlasti, na aktiviranju prirodnih resursa ovog kraja. Kako je riječ o ruralnoj opštini brdsko-planinskog područja i sam Institut je u skladu sa njenom konfiguracijom dobio naziv.
– Kako je načelnik opštine angažovao relevantne stručnjake i institucije na pripremi za realizaciju ovog projekta, nadam se uspjehu ovog Instituta za proizvodnju sjemenske robe, ne samo krompira nego i drugih sorti, odnosno vrsta sjemenskog materijala.Svjedoci smo da sve češće uvozimo nekvalitetne sjemenske materijale svih vrsta, upravo zbog toga što BiH nije opremljena, institucionalno i laboratorijski opremljena, tako da one količine sjemenskog materijla iz savremenih zemalja, koji ne mogu da prođu zemlje koje imaju oštrije kriterijume dolaze u BiH. Vidite svake godine, da se naši proizvođači susreću sa problematikom nabavke sjemenskog materijala, rekao je Dobrilović.
Centar za unapređivanje poljoprivrede u brdsko-planinskom području , on vidi kao „lokomotivu“ za proizvodnju sjemenske robe, koja će dalje ići u reprodukciju kroz druge organizacione oblike primarne organizacione oblike, odnosno zadruge. Dobrilović takođe smatra da opština Sokolac, koja ima 34.000 ha poljoprivrednog zemljišta, mora iskoristiti ovaj Centar da dođe do kvalitetnog sjemenskog materijala koji je aklimatizovan, adaptiran na ovom području. Taj sjemenski materijal, bi se dalje reprodukovao kroz druge organizacione oblike poljoprivrednih proizvođača, znači na individualnom sektoru.
Treba imati u vidu da se zadrugarstvo u BiH lagano razvija, a da bi zadruga funkcionisala i da bi poljoprivredni proizvođači imali istinski organizacioni oblik koji će im u svakom momentu i u svakom segmentu djelovanja biti na usluzi. U njeno djelovanje moraju biti uključeni svi relevantni faktori, rečeno je, između ostalog, na višečasovnom radnom sastanku stručnjaka iz oblasti poljoprivredne proizvodnje, zadrugarstva i opštine Sokolac.
(www.palelive.com / opstinasokolac.net)
