VLASENICA – Daleko od očiju javnosti, skrivena u šumarku na nekoliko stotina metara od magistralnog puta Vlasenica-Sarajevo, na lokalitetu Stublić, nalazi se grobnica 50 vlaseničkih Jevreja.Na tom mjestu, u dubokoj jami, danas zarasloj u šiblje i paprat, leže kosti članova porodice Altarac, pobijenih početkom maja 1942. godine u strašnom ustaškom pokolju, koji je preživio samo jedan pripadnik te zajednice.
Danas, na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, stratište vlaseničkih Altaraca nije posjetio niko od zvaničnika niti bilo ko drugi da, kako to priliči, položi cvijeće i zaćuti jednu minutu i oda počast nevinim žrtvama.
Na mjesto stradanja familije Altarac, o kojem čak i u Vlasenici malo ko zna, niti je u stanju da svjedoči, podsjeća omaleni spomenik, podignut u julu 2011. godine.
Spomenik je otkrila Amerikanka Flora Jagoda, rijetki potomak vlaseničkih Altaraca, koja je tom prilikom, iako u poznim godinama, došla iz Vašingtona da se pokloni sjenima svojih predata.
Ova ugledna pripadnica jevrejske zajednice u SAD, djetinjstvo je provela u Vlasenici, a rat preživljavala u internaciji na Korčuli, da bi se potom iselila u SAD.
U Americi se afirmisala kao vrsna kantautorka i interpretatorka pjesama na judeo-espanjolu, zaboravljenom jeziku bosanskih sefarda. Dio pjesama koje izvodi naučila je od svoje vlaseničke none, a pjeva i dječije uspavanke, žalobne pjesme o napuštenom domu i španskoj domovini, pjesme u čast Hanuke i brojne druge.
Flora je, prilikom otkrivanja spomenika, kako to jevrejska tradicija nalaže, na spomen-ploču stavila kamen sjećanja.
„Osjećam se vrlo uzbuđeno. Prošlo je toliko godina, ali se prošlost nikada ne može zaboraviti. Tu je moja familija“, rekla je tom prilikom Flora Jagoda novinarima.
Činu otkrivanja spomen-obilježja vlaseničkim Jevrejima, u julu 2011. godine, prisustvovali su i tadašnji čelnici opštine Vlasenica.
Tada je rečeno da mjesto stradanja jevrejske zajednice u Vlasenici zaslužuje da bude na odgovarajući način obilježeno i ovjekovječeno.
Ideja je bila da se taj prostor izuzme i izgradi memorijalni spomen- kompleks, jer je, prema pouzdanim podacima, tokom Drugog svjetskog rata na tom mjestu mučki ubijeno nekoliko stotina Srba i Jevreja.
Do danas, ta ideja ostala je na riječima.
(www.palelive.com / Srna)