Огласи
TRNOVO – U Trnovu je večeras otkrivena spomen-ploča i održano književno veče u čast prerano preminulog pjesnika i novinara Radoslava Samardžije.
Načelnik opštine Dragomir Gagović, domaćin manifestacije pod nazivom „Govorim srpski-Dani Radoslava Samardžije“, koja je večeras održana u Centru za kulturu u Trnovu, zahvalio je pjesnicima i kolegama Samardžije koji su prisustvom i kazivanjem stihova uveličali ovo veče.
Gagović je izrazio nadu da će mnoge Samardžijine pjesme, koje su ostale neobjavljene, biti štampane i predstavljati putokaz mladim generacijama.
Književnik i publicista Nedeljko Žugić rekao je Srni da je Samardžija bio jedan od najreskijih srpskih pjesnika na ovim prostorima.
„On je nosio bol sa oba svijeta, kao što je to znao reći Rajko Petrov Nogo. Ko god ne vjeruje u to neka pročita knjige Radoslava Samardžije“, rekao je Žugić, najavljujući da priprema Samardžijina sabrana djela.
On je posebno izdvojio knjigu „Kraljević Marko i televizija“, koja je namijenjena djeci i koja je mnogo ranije ukazala na opasnosti interneta i globalnih mreža za mlade generacije.
Prema njegovim riječima, bilo bi dobro kada bi se pronašli i Samardžijini aformizi, sa kojima je i ušao u književnost.
Književnik Nedeljko Zelenović prisjetio se dana kada se sa Radoslavom tokom odbrambeno-otadžbinskog rata intenzivno družio, baveći se poezijom i novinarstvom.
„Nažalost, on je rano otišao, a bio je jedan od najtalentovanijih pjesnika na ovim našim srpskim prostorima. Nadam se da ćemo mi, njegove kolege, uspjeti da objavimo knjigu njegovih odabranih, objavljenih i neobjavljenih, pjesama, jer to je naš dug prema ovom divnom čovjeku i pjesniku“, istakao je Zelenović.
Pjesnik Branislav Ilić podsjeća da je Samardžija poseban i po tome što je već tokom ratnih dana bio među prvim pjesnicima koji su se odvažili da stvaraju patriotske pjesme, od kojih su neke objavljene i u knjizi u izdanju Srpske novinske agencije – Srna.
„Radoslav je sav radni i životni vijek vezao za pero, a radio je to veoma dobro, i kao pjesnik i kao novinar Srne“, naglasio je Ilić.
Književnik Gordana Milošević rekla je da joj se kod Samardžije uvijek dopadalo to što mnogo prije svih ukazao na neophodnost očuvanja ćirilice.
„Sada mi je žao što lokalne biblioteke nemaju u svojim arhivima, niti na policama knjige Samardžijine poezije za djecu“, navela je Miloševićeva, koja je i član Udruženja književnika Republike Srpske.
Urednik izdavačke kuće „Žiravac“ iz Požege Zoran Nedeljković rekao je Srni da mu je velika čast da u ime Radoslava Samardžije izgovori „poneki stih, nešto što je za mnoge teško da shvate“, jer je riječ o čovjeku, pjesniku koji je večeras dobio spomen-ploču u rodnom gradu.
On je potvrdio spremnost da njegova izdavačka kuća pokrene inicijativu za konkurs u domenu poezije za djecu iz osnovnih škola, a u čast i sjećanje na Radoslava Samardžiju.
Učesnici književne večeri bili su i pjesnici Goran Vračar i Nedeljko Babić, a poseban utisak na posjetioce ostavili su učenici Osnovne škole „Sveti Sava“ iz Trnova koji su govorili Samardžijine stihove, kao i nastup vokalne etno-grupe „Trnovke“.
Radoslav Samardžija rođen je 1953. godine u Grabu kod Trnova. Školovao se u zavičaju i Sarajevu, a od 1962. godine živio je u Nedžarićima. Bio je učesnik odbrambeno-otadžbinskog rata. Od 1995. godine radio je kao novinar Srne.
NJegova zbirka pjesama „Govorim srpski“ napisana je na ratištu kao autentično svjedočanstvo i neposredni pjesnikov doživljaj rata.
Zbirka poezije za djecu „Deca nisu ovce“ dobila je nagradu na konkursu Ministarstva nauke i kulture Republike Srpske. Ovaj rukopis nikada nije objavljen, jer je izgubljen.
Samardžija je bio član Udruženja književnika Srpske, a umro je u januaru 2009. godine.
(www.palelive.com / Srna)
