Огласи
BEOGRAD – Potpredsjednik Društva slavista Srbije Sreto Tanasić smatra da su srpski slavisti dali ogroman doprinos srpskoj jezičkoj kulturi, a naročito akademik Predrag Piper i profesor Bogdan Terzić, čije naučno i pedagoško djelo ima ogroman značaj.
Tanasić je za Srnu u Beogradu, gdje se održava 61. Skupa slavista koji je okupio više od 80 učesnika, objasnio da nije čudno što su domaći slavisti toliko doprinijeli razvoju srpske jezičke kulture jer oni izučavaju slovenske jezike u poređenju sa srpskim, zbog čega ne mogu da ga zaobiđu.
„Baveći se jezicima koji imaju dužu tradiciju izučavanja i standardizacije i brige o jezičkoj kulturi, slavisti su, po prirodi stvari, uočili da kod nas ima problema. Zato su se pojedini počeli ozbiljno baviti i pitanjem srpske jezičke kulture“, ukazao je Tanasić.
On je istakao da su profesor Terzić i akademik Piper u tome otišli najdalje kao najznačajniji najistaknutiji slavisti rusisti, koji se nisu bavili samo time, već su bili naučnici šireg profila.
Tanasić, koji je i predsjednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika i dopisni član Akadamije nauka i umjetnosti Republike Srpske /ANURS/, ukazao je da su posebno značajni prilozi akademika Pipera u teoretskoj strani sagledavanja problema srpske jezičke kulture kao sastavnog dijela ukupne nacionalne kulture.
„Ako znamo da je kultura u centru srpskog identiteta, onda možemo znati i koliki je značaj bavljenja jezikom kao identitetskim pitanjem. Upravo je akademik Piper izgradio stav da narodi koji nemaju svoju kulturnu politiku, po pravilu, sprovode tuđu kulturnu politiku i padaju u kulturno ropstvo, a iza kulturnog dolaze i druga ropstva“, naglasio je Tanasić.
On je objasnio da je, sa druge strane, profesor Terzić, kao jedan od najvećih srpskih rusista, uložio ogromno vrijeme i posvetio ga prilozima srpske jezičke kulture, i to najčešće prevođenjem ili preuzimanjem, prije svega iz ruskog i drugih slovenskih jezika, uočavajući greške i skrećući pažnju na njih.
„Terzić je kao veoma široko obrazovan slavista često davao stručna objašnjenja i istorijske i kulturološke prilike u kojima nastaju ili kako bi trebalo poznavati pojedine stvari, tako da je ogroman doprinos profesora Bogdana Terzića i Predraga Pipera izgrađivanju srpske jezičke kulture“, ocijenio je Tanasić.
Prema njegovim riječima, profesor Terzić i akademik Piper svrstavaju se u najuži krug najznačajnijih srpskih lingvista, koji su se dugo bavili ovom problematikom, a to su Ivan Klajn, Drago Ćukić i Egon Fekete.
„Nije čudo što su Terzićeve knjige o jezičkoj kulturi recenzirali ili uvodne tekstove dali upravo najveći srpski lingvisti, poput akademika Pavla i Milke Ivić, tako da ćemo se mi na Skupu slavista podsetiti njihovog dela, pošto su otišli ne tako davno – Terzić nema ni deceniju, a pre dve godine i Piper“, naveo je Tanasić.
(www.palelive.com / Srna)
